Predsjednik: prof. dr. sc. Davor Štimac

Misija Odbora

U okviru Kolegija internističkih znanosti pod vodstvom Akademika Stjepana Gamulina djelovao je niz godina Odbor za kliničku epidemiologiju i medicinu utemeljenu na dokazima. Kako se u Akademik Gamulin zahvalio na vođenju ovog odbora na njegovo je mjesto, a na prijedlog samog Akademika izabran prof. dr. Davor Štimac. Uloga novog predsjednika je postavljanje okvira u kojima će djelovati odbor i odabir kombinacije dosadašnjih članova odbora s novim članovima kako bi odbor živnuo po svojim aktivnostima. Razgovarano je s više članova AMZH koji su po sektorima interesa povezani s područjem kojim se bavi ovaj odbor. Iako bi odbor trebao pratiti područja kliničke epidemiologije i medicine zasnovane na dokazima, radi se o dva segmenta koji iako su spojeni u okvirima odbora imaju dosta različite potencijalne okvire djelovanja. Klinička epidemiologija preklapa interese javnog zdravstva, temeljne epidemiologije, kao i kliničkih struka. Bavi se kvantitativnom procjenom dijagnostičkih postupaka, postavljanja prognoze, etiologije bolesti, uspješnosti liječenja te štetnosti dijagnostičkih postupaka. Medicina temeljena na dokazima danas se najuspješnije promovira kroz Cochrane kolaboraciju koja djeluje i u Hrvatskoj te povezivanje Cochrane istraživanja s Akademijom, a na tragu kliničke epidemiologije predstavlja integrirani znanstveni potencijal za nastanak projektnih ideja u okviru AMZH.

Plan rada Odbor za kliničku epidemiologiju i medicinu utemeljenu na dokazima:

Planirano je da odbor surađuje sa sličnim odborima u okvirima asocijacija Medicinskih akademija. Započela je i izrada sistematske bibliografije u području djelatnosti Odbora.

Aktivnost Odbora u 2018. g.

Nije bilo održanih skupova u organizaciji ili suorganizaciji ovog Odbora internističkog kolegija AMZH u 2018. godini.

Predsjednice: prof. Ika Kardum-Skelin i prof. dr. sc. Kristina Potočki
Tajnica: prof. dr. sc. Marija Pajtler

Misija Odbora

Popularizacija čitavog niza neinvazivnih i minimalno invazivnih pretraga i terapijskih postupaka što je i sveopće prihvaćena strategija moderne medicine. Najčešći dijagnostički postupci su ultrazvučne i slikovne radiološke kao i endoskopske tehnologije. Primjena endoskopskih intervencija ne mora biti samo dijagnostički nego i terapijski, praktički u svim područjima medicine (kardiologiji, pulmologiji, gastroenterologiji, nefrologiji).  Intervencijska radiologija koristi minimalno invazivne perkutane metode kao zamjena kompliciranim klasičnim operacijskim zahvatima. Od tkivnih pretraga citologija i u širem smislu širokoiglena biopsija („core“ biopsija) koje su vrlo pouzdane, s prednošću prema srodnim dijagnostičkim postupcima pružaju brzu orijentaciju i sigurnu dijagnozu, pri čemu štede i vrijeme i novac. Citološke pretrage pripadaju skupini tkivno morfoloških, neagresivnih ili minimalno invazivnih pretraga, jednostavnih za izvođenje i za bolesnika. Primjenom dodatnih tehnologija kao što su analize staničnih biljega, kompjutorske analize slike, molekularnih i citogenetskih tehnologija na citološkim razmazima i iz citološkog uzorka, citologija postaje sve važniji faktor u dijagnozi, subtipizaciji i prognozi malignih tumora. Plan rada Odbora za dijagnostiku i terapiju bez ožiljka

Predsjednica: prof. dr. sc. Maja Franceschi
Tajnik: prof. dr. sc. Ivan Mihaljević

MISIJA ODBORA

Uvođenje racionalnosti u korištenje različitih dijagnostičkih metoda i terapije u bolesnika s bolestima štitnjače. Naime, poremećaji funkcije i morfologije štitnjače su česti. Danas su dostupni brojni laboratorijski testovi dijagnostike poremećaja funkcije štitnjače. Vrlo često se uz određivanje tireotropina (TSH) nepotrebno izvode pretrage oba hormona štitnjače i/ili učestalo određuju tireoidna protutijela Također, incidencija karcinoma štitnjače je u stalnom porastu. Prema podatcima Agencije za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. g. Hrvatska je treća zemlja u Europi i šesta u svijetu po učestalost karcinoma štitnjače. Pretjerano dijagnosticiranje i liječenje u najvećoj su mjeri posljedica unaprjeđenja ultrazvučne dijagnostike, probirnih postupaka te nepotrebne primjene aspiracijske punkcije, što dovodi do otkrivanja okultnih tumora. Sadašnja strategija otkrivanja malih karcinoma je skupa, izlaže bolesnike riziku kirurških komplikacija, morbiditetu povezanom s hipotireozom te mogućoj nepotrebnoj primjeni radiojodne terapije. Navedene činjenice nameću potrebu za uvođenjem racionalnijeg pristupa u ovom području dijagnostike bolesti štitnjače.

Plan rada Odbora za racionalno korištenje dijagnostičkih metoda i terapije kod bolesti štitnjače:

Podizanje svijesti o nepotrebnoj primjeni dijagnostičkih metoda kod bolesti štitnjače putem edukacije liječnika različitih specijalnosti uključenih u dijagnostiku i liječenje bolesti štitnjače. Planira se organizacija simpozija, tribina i okruglih stolova, kao i održavanje predavanja u okviru različitih poslijediplomskih studija te objavljivanje knjiga i priručnika.

Aktivnost Odbora u 2025. g. 

U sklopu DIES Scientiae AMZH 2025 Interdisciplinarne teme suvremene biomedicine prof. dr. sc. Maja Franceschi održala je predavanje pod naslovom Papilarni mikrokarcinom štitnjače: dileme i novi pristupi dijagnostici i liječenju.

Predsjednica: prof. dr. sc. Nada Čikeš
Tajnik: prof. dr. sc. Zoran Đogaš

Misija Odbora

Poticati istraživanja u području medicinske edukacije u Hrvatskoj te utjecati na unapređenje izobrazbe doktora medicine na razinama integriranih preddiplomskih i diplomskih te poslijediplomskih studija. Odbor će identificirati aktualne teme i izazove u medicinskoj edukaciji, poticati profesionalni razvoj nastavnika i mentora na medicinskim fakultetima te razvijati interes i odgovornost nastavnika za osiguranje kvalitete i unapređenje nastavnog procesa.

Plan rada Odbora za medicinsku izobrazbu

Odbor se planira posvetiti aktualnim temama kao što su podučavanje koje se temelji na kompetencijama, ishodi učenja, metode ocjenjivanja, izobrazba mentora, osiguranje i unapređenje kvalitete nastave.