KOLEGIJI INTERNISTIČKIH ZNANOSTI – AMZH
Predsjednica Kolegija: prof. dr. sc. Maja Franceschi
Tajnik Kolegija: prof. dr. sc. Ivan Malčić
Misija Kolegija internističkih znanosti
Putem tribina, seminara, radionica, simpozija i kongresa promicati znanost temeljenu na iskustvu starijih članova te aktivnom učešću mlađih radno aktivnih članova iz različitih znanstvenih polja kliničke medicine. Izborom stručnjaka visoke znanstvene izvrsnosti stvara se ozračje u kojem se postavljaju multidisciplinarni standardi temeljni na kvaliteti i profesionalnosti. Takvom interakcijom stručnjaka različitih specijalnosti znanost dobiva nove vrijednosti.
Članstvo Kolegija internističkih znanosti
Kolegij internističkih znanosti (KIZ) AMZH broji 72 redovita i 11 suradna člana, a objedinjuje stručnjake različitih specijalnosti: dermatovenerologe, radiologe, pedijatre, interniste (gastroenterologe, kardiologe, endokrinologe, nefrologe, imunologe, pulmologe, hematologe), infektologe, medicinske/kliničke citologe, neurologe/neuropsihijatre, fizijatre, specijaliste nuklearne medicine, specijaliste radioterapije i onkologije, kliničke farmakologe, anesteziologe, transfuziologe.
Plan Kolegija internističkih znanosti
U narednim godinama suradnjom sa domaćim i međunarodnim znanstvenim institucijama i udruženjima te pojedincima istraživačima iz zemlje i inozemstva omogućiti protok znanstvenih ideja putem zajedničkih projekata, simpozija, okruglih stolova i tribina, kako bi doprinijeli razvoju i popularizaciji znanosti na dobrobit Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te znanosti općenito.
U RADU KOLEGIJA INTERNISTIČKIH ZNANOSTI DJELUJE 5 ODBORA:
ODBOR ZA SMANJENJE UNOSA SOLI U ORGANIZAM
Predsjednik: Akademik Željko Reiner
Misija Odbora
Kolegij internističkih znanosti osnovao je krajem 2006.godine Odbor za smanjenje unosa soli u organizam. Odbor je započeo sa radom u 2007. godini. Prema planu i izrađenom projektu program se temelji na elaboratu o strategijama postizanja smanjenja unosa soli u hrvatskom pučanstvu. U 2008. godini AMZH je započela u sklopu tog Programa i suradnju s Europskim uredom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) s ciljem točnog određivanja unosa kuhinjske soli u našoj populaciji. Iste godine na javnom natječaju Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske prihvatilo za financiranje projekta, odnosno program SMANJENJE KONZUMIRANJA SOLI U HRVATSKOJ (voditelj je Akademik Željko Reiner). Nositelj Programa je AMZH, ali u njegovu izvođenju sudjeluje više stručnih društava (Hrvatsko društvo za hipertenziju, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, Hrvatsko kardiološko društvo) i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jer je cilj uključiti studente i odgajati ih da shvate kako medicina nije na samo kurativna nego bi još više trebala biti preventivna djelatnost. Budući da je uloga medicinske sestre vrlo važna u edukaciji bolesnika uključene su i sestrinske udruge koje su organizirane pod okriljem matičnih liječničkih društava.
Plan odbora Odbora za smanjenje unosa soli u organizam
Podizanje svjesti o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli održavanhem predavanja u dječjim vrtićima, bolesničkim udrugama i udrugama umirovljenika. Obilježavanje Svjetskoga dana hipertenzije na javnim mjestima mjerenjem arterijskoga tlaka, ali i informiranjem bolesnika o važnosti smanjenja unosa soli, dijeljene edukativnih brošura građanima, tiskanje zanimljivih i instruktivnih plakata. Bolje upoznavanje s važnošću ove akcije objavljivanjem članaka u dnevnom tisku, sudjelovanjem u radijskim i televizijskim emisija te održavanjem tribina, okruglih stolova i/ili simpozija.
Aktivnost Odbora u 2018. g.
U skopu Okruglog stola Novosti o pravilnoj prehrani u očuvanju zdravlja predavanje je održao Akademik Željko Reiner „Štetnost prekomjernog unosa soli u prehrani (detaljnije u sklopu Izvješća Kolegija internističkih znanosti AMZH).
ODBOR ZA KLINIČKU EPIDEMIOLOGIJU I MEDICINU UTEMELJENU NA DOKAZIMA
Predsjednik: prof. dr. sc. Davor Štimac
Misija Odbora
U okviru Kolegija internističkih znanosti pod vodstvom Akademika Stjepana Gamulina djelovao je niz godina Odbor za kliničku epidemiologiju i medicinu utemeljenu na dokazima. Kako se u Akademik Gamulin zahvalio na vođenju ovog odbora na njegovo je mjesto, a na prijedlog samog Akademika izabran prof. dr. Davor Štimac. Uloga novog predsjednika je postavljanje okvira u kojima će djelovati odbor i odabir kombinacije dosadašnjih članova odbora s novim članovima kako bi odbor živnuo po svojim aktivnostima. Razgovarano je s više članova AMZH koji su po sektorima interesa povezani s područjem kojim se bavi ovaj odbor. Iako bi odbor trebao pratiti područja kliničke epidemiologije i medicine zasnovane na dokazima, radi se o dva segmenta koji iako su spojeni u okvirima odbora imaju dosta različite potencijalne okvire djelovanja. Klinička epidemiologija preklapa interese javnog zdravstva, temeljne epidemiologije, kao i kliničkih struka. Bavi se kvantitativnom procjenom dijagnostičkih postupaka, postavljanja prognoze, etiologije bolesti, uspješnosti liječenja te štetnosti dijagnostičkih postupaka. Medicina temeljena na dokazima danas se najuspješnije promovira kroz Cochrane kolaboraciju koja djeluje i u Hrvatskoj te povezivanje Cochrane istraživanja s Akademijom, a na tragu kliničke epidemiologije predstavlja integrirani znanstveni potencijal za nastanak projektnih ideja u okviru AMZH.
Plan rada Odbor za kliničku epidemiologiju i medicinu utemeljenu na dokazima:
Planirano je da odbor surađuje sa sličnim odborima u okvirima asocijacija Medicinskih akademija. Započela je i izrada sistematske bibliografije u području djelatnosti Odbora.
Aktivnost Odbora u 2018. g.
Nije bilo održanih skupova u organizaciji ili suorganizaciji ovog Odbora internističkog kolegija AMZH u 2018. godini.
ODBOR ZA DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU BEZ OŽILJAKA
Predsjednice: prof. Ika Kardum-Skelin i prof. dr. sc. Kristina Potočki
Tajnica: prof. dr. sc. Marija Pajtler
Misija Odbora
Popularizacija čitavog niza neinvazivnih i minimalno invazivnih pretraga i terapijskih postupaka što je i sveopće prihvaćena strategija moderne medicine. Najčešći dijagnostički postupci su ultrazvučne i slikovne radiološke kao i endoskopske tehnologije. Primjena endoskopskih intervencija ne mora biti samo dijagnostički nego i terapijski, praktički u svim područjima medicine (kardiologiji, pulmologiji, gastroenterologiji, nefrologiji). Intervencijska radiologija koristi minimalno invazivne perkutane metode kao zamjena kompliciranim klasičnim operacijskim zahvatima. Od tkivnih pretraga citologija i u širem smislu širokoiglena biopsija („core“ biopsija) koje su vrlo pouzdane, s prednošću prema srodnim dijagnostičkim postupcima pružaju brzu orijentaciju i sigurnu dijagnozu, pri čemu štede i vrijeme i novac. Citološke pretrage pripadaju skupini tkivno morfoloških, neagresivnih ili minimalno invazivnih pretraga, jednostavnih za izvođenje i za bolesnika. Primjenom dodatnih tehnologija kao što su analize staničnih biljega, kompjutorske analize slike, molekularnih i citogenetskih tehnologija na citološkim razmazima i iz citološkog uzorka, citologija postaje sve važniji faktor u dijagnozi, subtipizaciji i prognozi malignih tumora. Plan rada Odbora za dijagnostiku i terapiju bez ožiljka
ODBOR ZA RACIONALNO KORIŠTENJE DIJAGNOSTIČKIH I TERAPIJSKIH POSTUPAKA KOD BOLESTI ŠTITNJAČE
Predsjednica: prof. dr. sc. Maja Franceschi
Tajnik: prof. dr. sc. Ivan Mihaljević
Misija Odbora
Uvođenje racionalnosti u korištenje različitih dijagnostičkih metoda i terapije u bolesnika s bolestima štitnjače. Naime, poremećaji funkcije i morfologije štitnjače su česti. Danas su dostupni brojni laboratorijski testovi dijagnostike poremećaja funkcije štitnjače. Vrlo često se uz određivanje tireotropina (TSH) nepotrebno izvode pretrage oba hormona štitnjače i/ili učestalo određuju tireoidna protutijela Također, incidencija karcinoma štitnjače je u stalnom porastu. Prema WHO iz 2017. g. Hrvatska je peta zemlja u Europi po učestalost karcinoma štitnjače. Pretjerano dijagnosticiranje i liječenje je najvećim dijelom zbog unaprjeđenja ultrazvučne dijagnostike, postupaka probira i nepotrebne primjene aspiracijske punkcije pod ultrazvučnom kontrolom s dijagnosticiranjem okultnih tumora. Sadašnja strategija otkrivanja malih karcinoma je skupa, izlaže bolesnika riziku kirurških komplikacija, morbiditetu hipotireoze i moguće nepotrebne radiojodne terapije. Nabrojene činjenice nameću potrebu za uvođenjem racionalnosti u ovaj dio dijagnostike bolesti štitnjače. Plan rada Odbora za racionalno korištenje dijagnostičkih metoda i terapije kod bolesti štitnjače.
ODBOR MEDICINSKU IZOBRAZBU
Predsjednica: prof. dr. sc. Nada Čikeš
Tajnik: prof. dr. sc. Zoran Đogaš
Misija Odbora
Poticati istraživanja u području medicinske edukacije u Hrvatskoj te utjecati na unapređenje izobrazbe doktora medicine na razinama integriranih preddiplomskih i diplomskih te poslijediplomskih studija. Odbor će identificirati aktualne teme i izazove u medicinskoj edukaciji, poticati profesionalni razvoj nastavnika i mentora na medicinskim fakultetima te razvijati interes i odgovornost nastavnika za osiguranje kvalitete i unapređenje nastavnog procesa.
Plan rada Odbora za medicinsku izobrazbu
Odbor se planira posvetiti aktualnim temama kao što su podučavanje koje se temelji na kompetencijama, ishodi učenja, metode ocjenjivanja, izobrazba mentora, osiguranje i unapređenje kvalitete nastave.
ADRESA
Kaptol 15, p.p. 27.
10000 Zagreb, Hrvatska
RADNO VRIJEME
ponedjeljak - petak
09:00 - 13:00