AKADEMIJA MEDICINSKIH
ZNANOSTI HRVATSKE
 
Adr: Praška 2/III
  10000 Zagreb
  Hrvatska
 
Tel: +385 01 46 40 586
Tel: +385 01 48 28 662
Fax:
+385 01 48 28 038
 
Mail:
Web:
 
Radno vrijeme Ureda AMZH
utorak: 10.00 - 14.00
srijeda: 10.00 - 14.00
četvrtak: 10.00 - 14.00
 
 

NOVOSTI I DOGAĐAJI

 

 

 Okrugli stol , 29. rujna 2017. u HLZ


Poštovani uzvanici, predavači i članovi Akademije,


osobita mi je čast što Vas mogu sve pozdraviti u ime AMZH na Okruglom stolu kojega čine ekspertni predavači u temi Budućnost biomedicinskih znanosti i biotehničkih u Hrvatskoj. Statutarna obveza AMZH je i ovaj Okrugli stol. „ Akademija je udruga znanstvenika osnovana radi promicanja medicinskih znanosti i unapređenja narodnog zdravlja, a u skladu s odredbama čl. 4 Zakona o udrugama RH“ (čl. 2 Statuta AMZH).
Stoga Akademija već 56 godina potiče razvoj znanstvenoga rada u svim područjima medicine organizacijom znanstvenih i stručnih skupova i brine se za budućnost medicine. Ovaj Okrugli stol daje poticaj za unapređenje obrazovanja iz biomedicinskih i biotehničkih znanosti, za bolju budućnost i postizanje inovativnog gospodarstva i transfera znanja sa sveučilišta. U biomedicini se postižu znanja i vještine cijelog živoga. Stoga se zahvaljujem današnjim predavačima. Nađimo načina da zadržimo biomedicinske stručnjake u Hrvatskoj.
Dozvolite da predstavim predavače: prof. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije io komunikacije Sv. u Zagrebu ; prof.dr.sc Davor Štimac, internist, gastroenterolog, ravnatelj KBC Rijeka i dopredsjednik AMZH; prof.dr.sc. Bojan Jerbić, prof. strojarstva i brodogradnje Sv. U Zagrebu; dr.sc. Ivana Greguric, pročelnica Katedre za komunikacije Visoke poslovne škole Sv. u Zagrebu i prof.dr.sc. Svjetlana Čala, internist, nefrolog, financijska tajnica AMZH. Nakon uspješno održanih predavanja u bogatoj raspravi sudjelovali su svi predavači , predsjednica i brojni sudionici iz gledateljstva. Zaključke s Okruglog stola u Ppt prezentaciji proslijedila je predsjednica svim članovima AMZH putem elektroničke pošte. Brojni su kolege čestitali na organizaciji ovog Okruglog stola.

ZAKLJUČCI (PPTX)

 


 

 Smjernice za unaprjeđenje elektroničkog zdravstvenog zapisa

Izradio i objavio Odbor za e-zdravlje, Kolegij javnog zdravstva,
Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Sažetak
U radu je opisan pravac djelovanja u izgradnji sustava elektroničkih zdravstvenih zapisa koji će zadovoljiti potrebe svih dionika zdravstvene zaštite, podržati zdravstveno-profesionalni rad i omogućiti kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima zdravstvene zaštite te na taj način doprinijeti očuvanju i poboljšanju zdravlja svih korisnika zdravstvene zaštite.Defi nirani su pojmovi:
• elektronički zdravstveni zapis (EZZ) i njegovi dijelovi
• elektronički medicinski zapis (EMZ)
• elektronički osobni zdravstveni zapis (EoZZ)
pri čemu svaki korisnik zdravstvene zaštite ima jedan EZZ, jedan EoZZ i više EMZ-ova. Pojedini dijelovi EZZ-a ne moraju biti fizički na istom mjestu, ali se moraju moći povezati preko identifi kacijskog atributa korisnika zdravstvene zaštite i određenih pravila autentifi kacije. Pojedini EMZ sadrži podatke koji se prikupljaju na zdravstvenim radilištima (PZZ, SKZZ, bolnice, javnozdravstvena radilišta i sl.), a prikupljaju ih zdravstveni profesionalci, direktnim upisom ili prijenosom iz uređaja koji te podatke proizvode. EoZZ sadrži podatke koje prikuplja i s njima raspolaže korisnik zdravstvene zaštite. Ti se podatci unose direktno ili prenose iz uređaja koji te podatke proizvode. Podatci iz EZZ-a moraju biti dostupni isključivo ovlaštenim osobama. Propisima treba defi nirati pojam ovlaštene osobe. Zaštitu podataka u EZZ-u treba osiguravati tehnički, propisima i etičkim kodeksima, usklađeno s međunarodnim inicijativama (certifi kacija, EU uredbe, norme i sl). EZZ i njegovi dijelovi moraju udovoljiti i primarnoj i sekundarnoj uporabi, pri čemu se primarna uporaba odnosi na pojedinca (dijagnostika, terapija, cijepljenje, zdravstvena njega i sl.), a sekundarna na skupine, tj. populaciju u skrbi, unaprjeđenje kvalitete rada u zdravstvu, učinke preventivnih aktivnosti, fi nanciranje i istraživanja. Sadržaj i oblik podataka u EZZ-u trebaju defi nirati stručne udruge zdravstvenih profesija, a IKT profesionalci iznalaziti primjerena tehnološka rješenja. Strategiju i izgradnju EZZ-a kao i nadzor sa svih aspekata treba povjeriti krovnoj instituciji koja djeluje na nacionalnoj razini. Unaprjeđivanje EZZ-a treba se odvijati u fazama, u skladu s postojećim znanjima, tehnološkim novinama i materijalnim mogućnostima.

Tekst Smjernica objavljen je u časopisu Acta medica Croatica
preuzmi (PDF)

 


 

 IZVJEŠĆE

Vrsta skupa: Okrugli stol
Naziv skupa: Doktrina „One Health Medicine“ - čitajući Štampara
Organizatori skupa:

  1. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske
  2. Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto i vrijeme održavanja: 5. lipnja 2017. godine u Školi narosnog zdravlja „Andrija Štampar“
Opis i/ili sažeci izlaganja: Skupu je prisustvovalo tridesetak sudionika. Nakon poticajnih izlaganja:

  1. Uvodno predavanje
    Prof. dr. sc. Suzana Tkalčić - dopisna članica AMZH iz USA,
    College of Veterinary Medicine, Western University of Health Sciences, Pomona
  2. Uloga AMZH u unaprjeđenju zdravlja zajednice
    Prof.dr.sc. Jasna Lipozenčić, predsjednica AMZH
  3. Štamparova čitanka: smjernice za ostvarenje cjelovitog zdravlja zajednice
    Prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić, ravnateljica ŠNZ „A. Štampar“
  4. Aktualnost Štamparove zdravstvene doktrine i medicinske "Nemezis" Ivana Illicha
    Prof.dr.sc. Mladen Belicza, predsjednik Senata AMZH
  5. Dosadašnja iskustva zajedničkog rada
    Doc.prim.dr.sc. Ante Cvitković, ravnatelj Županijskog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije
  6. Suradnja humane i  veterinarske medicine
    Prof.dr.sc. Estella Prukner-Radovčić, tajnica Kolegija veterinarskih znanosti AMZH
  7. Prijedlog mogućih zajedničkih djelovanja
    Prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, predsjednica Kolegija javnog zdravstva AMZH

uslijedila je rasprava u kojoj je gotovo dvije trećine nazočnih aktivno sudjelovalo. Osim članova Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u raspravi su sudjelovali i predstavnici institucija čije je uključivanje neophodno kako bi se ostvarila održivost ciljeva poduzetih aktivnosti za osnaživanje i oživljavanje doktrine jedinstvene medicine u praksi:  prof.dr.sc. Frane Božić (Pročelnik odjela za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof.dr.sc. Ljubo Barbić, dr.vet.med. (Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Dunja Skoko-Poljak,dr.med., (Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske), doc.prim.dr.sc. Ante Cvitković,dr.med.(ravnatelj Županijskog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije), mr. Dražen Jurković, dr.med., (Udruga poslodavaca u zdravstvu i Županijski zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije), doc.dr.sc. Krunoslav Capak,dr.med., (ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - HZJZ), doc.dr.sc. Tatjana Vilibić Čavlek (Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) te dr.sc. Iva Pejnović Franelić,dr.med. (Hrvatska liječnička komora i HZJZ).


Sastav sudionika, prožimanje funkcija koje obnašaju i institucija odnosno tijela u kojima djeluju, odrazili su ogroman socijalni kapital koji postoji u Republici Hrvatskoj u pristupu jedinstvene, cjelovite medicine. Dvadesetak zavoda za javno zdravstvo s preko dvije tisuće zaposlenih čini veliki, razgranati i uhodani temelj i osnovicu za provođenje najsmionijih odluka. Ministarstvo zdravstva RH je izrazilo svoju podršku tim nastojanjima.


Socijalni kapital počiva na tradiciji i međusobnoj već postojećoj povezanosti pojedinih sastavnica sustava. Dosadašnja interdisciplinarna suradnja provodi se znatno dulje (primjerice suzbijanje bjesnoće kroz veterinarski nadzor ili tuberkuloze goveda radi javnozdravstvenog značaja, bruceloze, suradnja na području influence, kao i mnogi drugi programi) provode se desetljećima. No termin Jednog zdravlja (engl. One Health) se koristi posljednjih nekoliko godina: točnije   2012. godine uz početak nadzora i suzbijanja bolesti Zapadnog Nila kada je osnovano Povjerenstvo za praćenje epidemiološkog stanja i prevenciju infekcije virusom encefalitisa Zapadnog Nila u kojem su ravnopravni članovi bili kolege liječnici i veterinari, a kao proširene aktivnosti koje se upravo pod nazivom „One Health Medicine“ provode se od 2014. godine. Potrebno je, dakle, umrežiti već postojeće mreže suradnje.


Jedan od primjera suradnje pod nazivom intersektorskih  mehanizama suradnje doktora medicine i veterine, koje mikrobiolozi provode u, na svjetskoj razini dobro poznatim, mjerama širokog spektra traženja rješenja za rezistenciju na antibiotike. Inače suradnja u području suzbijanja zoonoza u životinja u svrhu zaštite zdravlja ljudi značajno dulje traje i većeg je intenziteta. U posljednje vrijeme ova suradnja se posebice očituje u provođenju programa određivanja prisutnosti i razine proširenosti zoonotskih uzročnika pretraživanjem sentinel životinja kako bi dobili jasne smjernice za primjenu protuepidemijskih mjera u zaštiti zdravlja ljudi (primjerice "Program nadziranja groznice zapadnog Nila na području Republike Hrvatske" koji se u kontinuitetu provodi od 2011. godine).


Zaključci: Budući koraci u formaliziranju i institucionaliziranju suradnje su:

  • • Udružiti struku s političkim djelovanjem.( značenje politike u izgradnji i podržavanju, odnosno  njezino izostajanje pokazuje se na primjeru  propasti Imunološkog zavoda).

  • • Razvijati prekograničnu suradnju kroz načelo „Jedna granica - jedno zdravlje“ uz uključivanje svih relevantnih dionika.

  • • Treba dogovoriti i dosljedno rabiti u svim daljim aktivnostima hrvatski naziv za aktivnost „One Health Medicine“. Prijedlozi su:
    • • Štamparova medicina zajedništva
    • • Jedinstvena medicina
    • • Jedno zdravlje
  • • Ustrojiti Centar izvrsnosti za jedinstvenu medicinu/Medicinu zajedništva/Jedno zdravlje (radni nazivi!) u središtu gdje već postoje svi preduvjeti, a strateškim položajem predstavlja savršene uvjete: u Županijskom zavodu za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije u Slavonskom Brodu - iskoristiti mogućnosti međunarodnih fondova.

  • • Razmotriti mogućnost osnivanja virtualnog Centra za Jedinstvenu medicinu/Medicinu zajedništva/Jedno zdravlje. Ovo podrazumijeva izradu baze podataka koja bi se ažurirala dnevno i u kojoj bi svim zainteresiranim bili dostupni podaci o pojavi i kretanju zoonoza u realnom vremenu. Navedeno bi zasigurno unaprijedilo spoznaje o rizicima od pojedinih zoonoza i doprinijelo očuvanju zdravlja životinja i prije svega ljudi.
  • • Izraditi sveučilišne zajedničke edukativne sadržaje za biomedicinske visokoškolske ustanove koji će objedinjavati zdravlje ljudi i zdravlje životinja, a provoditi ih treba na međufakultetskoj razini.

Napomena: U budućnosti misliti na Geo Health pristup.






 

DIES ACADEMICUS
AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE 2016.god.

 

 

DIES ACADEMICUS AMZH dostojanstveno je održan u Hrvatskom liječničkom zboru 14. prosinca u Zagrebu pred 130 sudionika. Od uzvanika nazočili su brojni akademici, predsjednik HATZ-a prof. Andročec, predsjednik HLZ-a, predsjednik Uprave Belupo mag.ph. Hrvoje Kolarić i predsjednik Uprave Plive dipl.oec. Mihael Furjan, predsjednici Podružnica Rijeke akademik Daniel Rukavina i Osijeka prof. emeritus Antun Tucak i tajnik prof.dr.sc. Zdravko Ebling. Svečanost proslave Dana Akademije odvijala se u tri dijela. 1. Uručenje diploma 28 Akademijinih novih uvaženih članova; 2. Dodjela dviju znanstvenih nagrada koje sponzorira Pliva zahvaljujući ponovno uspostavljenoj suradnji i odluci predsjednika Uprave dipl.oec. Mihaela Furjana; 3. Dodjela počasnog naslova Laureata.


Nakon pozdravne riječi i Izvješća Predsjednice AMZH o radu i obilježavanju 55 godina Akademije u 2016. godini te spomena na tri preminula člana AMZH među kojima je prof.dr.sc. Ivan Beus, uvaženi redoviti član Akademije i član Etičkog povjerenstva AMZH, uslijedio je u čast dana Akademije i Laureata prigodni glazbeni program od tri skladbe pod dirigentskom palicom prof. Ive Juras. Glazbeni program je najavio prof.dr.sc. Mijo Bergovec, osnivač i dugogodišnji maestro Zbora Zagrebački liječnici pjevači.


Nakon glazbene izvedbe u prvom djelu održano je svečano uručenje diploma i značaka AMZH novoizabranim 28 članova AMZH:

U Kolegij internističkih znanosti primljeni su:
1. prof.dr.sc. Dušanka Martinović Kaliterna – iz Splita
2. prof.dr.sc. Ivica Mihaljević – iz Osijeka
3. prof.dr.sc. Jure Mirat – iz Zagreba
4. prof.dr.sc. Marija Pajtler – iz Osijeka
5. doc.dr.sc. Zrinjka Paštar – iz Zagreba
6. prof.dr.sc. Igor Prpić – iz Rijeke
7. prof.dr.sc. Sanjin Rački – iz Rijeke
8. prof.dr.sc. Silva Butković Soldo – iz Osijeka
9. prof.dr.sc. Vera Vlahović Palčevski – iz Rijeke

U Kolegij kirururških znanosti su primljeni:
1. prof.dr.sc. Davorin Đanić – iz Slavonskog Broda
2. prof.dr.sc. Nenad Ilić – iz Splita
3. prof.dr.sc. Savo Jovanović – iz Osijeka
4. doc.dr.sc. Ante Sekulić – iz Zagreba
5. doc.dr.sc. Josip Španjol – iz Rijeke

Suradni član:
1. doc.dr.sc. Suzana Konjevoda – iz Zadra

U Kolegij temeljnih znanosti su primljeni:
1. prof.dr.sc. Zoran Đogaš – iz Splita
2. prof.dr.sc. Nela Pivac – iz Zagreba

U Kolegij javnog zdravstva su primljeni:
1. doc.dr.sc. Krunoslav Capak  - iz Zagreba
2. prof.dr.sc. Rudika Gmajnić – iz Osijeka
3. prof.dr.sc. Simeon Grazio – iz Zagreba
4. prof.dr.sc. Vesna Ilakovac – iz Osijeka
5. doc.dr.sc. Anamarija Jurčev-Savičević – iz Splita
6. prof.dr.sc. Rosanda Mulić - iz Splita
7. prof.dr.sc. Tomislav Rukavina – iz Rijeke

Izabrani su Dopisni članovi:
1. prof.dr.sc. Igor Švab iz Ljubljene (SLO)
2. prof.dr.sc. Zmago Turk iz Maribora (SLO)
3. prof.dr.sc. Suzana Tkalčić iz CA ( USA)

Izabrani Počasni član je:  
1. prof.dr.sc. Osman Sinanović je iz Tuzle (BiH)

 

Zahvalila se u ime novoizabranih članova prof.dr.sc. Dušanka Kaliterna Martinović.

U drugom djelu Dies Academicus predsjednik Odbora za nagrade i priznanja AMZH prof.dr.sc. Šime Mihatov je obrazložio i objavio imena dobitnika znanstvenih nagrada koje sponzorova Piva d.o.o. nakon ponovno uspostavljene suradnje AMZH i Plive zahvaljujući predsjedniku Uprave dipl.oec. Mihaelu Furjanu. Prof.dr.sc. Bojan Polić dobitnik je nagrade “Ante Šercer“ za rad NK cells link obesity-induced adipose stress to inflammation and insulin resistance, autora prof.dr.sc. Bojan Polić objavljen u časopisu  Nat Immunol. 2015 Apr;16(4):376-85. doi: 10.1038/ni.3120. Epub 2015 Mar 2 kojem je koautor dopredsjednik AMZH prof.dr.sc. Davor Štimac. Rad je prikazao auditoriju. Nakon izlaganja Predsjednica i prof. Mihatov predali su dobitniku diplomu i novčanu nagradu. Dobitnik nagrade “Borislav Nakić“ je dr.sc. Tomislav Kopjar (autor mlađi od 35 godina) za rad pod nazivom: Postoperative Atrial Fibrillation Is Associated With High On-Aspirin Platelet Reactivity objavljen u časopisu Ann Thorac Surg. 2015 Nov;100(5):1704-11. doi: 10.1016/j.athoracsur.2015.05.001. Epub 2015 Jul 26. Zbog stručnog usavršavanja u Aziji, svoj rad će autor prezentirati na slijedećem Akademijinom skupu.

U trećem djelu Svečanostiodržana je Dodjela počasnog naslova Laureata za 2015. prof.dr.sc. Zvonko Rumboldt. Nakon postavljanja Laureata na počasno mjesto Predsjednica AMZH, prof.dr.sc. Šime Mihatov i laudator prof.dr.sc. Goran Dodig su za radnim stolom obavili svečani dio. Prof. Mihatov je obrazložio sukladno Statutu i Pravilniku AMZH o izboru Laureata, a u svezi prijedloga Senata, Kolegija i Glavnog odbora za izbor Laureata prof.dr.sc. Zvonko Rumboldt. Laudator je prikazao znanstveni opus i status profesora Rumboldta koji zauzima visoko mjesto u znanosti Hrvatske. U nastavku je prof. Rumboldt oduševio sudionike sa svojim prikazom kliničkih ispitivanje lijekova i postupku liječenja bolesnika koji često nije svrsishodan prema dobi i indikaciji za liječenje. Svi prisutni su bili oduševljeni nastupom, a Predsjednica je dopunila izlaganje pohvalom da je prof. Rumboldt  bio izvanredan recenzent radova decenijima za Akademijin časopis Acta Medica Croatica te je pridonio i boljoj indeksiranosti.

Laureatu je predana plaketa, diploma i cvijeće. Nakon završenog radnog dijela i zahvale svima Predsjednica je pozvala na domjenak u Klub hrvatskih liječnika gdje je nastavljeno druženje.

 

Prof.dr.sc. Jasna Lipozenčić
Predsjednica AMZH



 
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske poziva Vas na svečanost

" DIES  ACADEMICUS "

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske poziva Vas na svečanost
"DIES ACADEMICUS" na kojoj će se dodjeliti počasni naziv

LAUREATA

Prof.dr.sc. Zvonku Rumboldt

Redovitom članu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, za njegov osobiti doprinos razvitku medicinske znanosti u Hrvatskoj i promicanju ugleda Akademije

Svečana dodjela održat će se u
srijedu, 14. prosinca 2016. u 18 sati
u Hrvatskom liječničkom zboru


9. prosinca 2015. U Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora u Zagrebu dne. 9. studenog 2015. održana je Svečanost Dies Academicus Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) 2015. godine.


Predsjedništvo Akademije: prof. Čala, prof. Valentić Peruzović, prim. Heim,
prof. Štimac, prof. Lipozenčić

Po prvi puta na Danu Akademije u glazbenom programu sudjelovala su dva zbora u čast ovogodišnjeg Laureata, prof.dr.sc. Šime Mihatova: Akademski zbor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu Ab ovo i Komorni zbor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu pod ravnanjem dirigenta Mo. Josipom degl' Ivellio i Zagrebački liječnici pjevači sa solistom dr.stom. Luciano Batinić uz klavirsku pratnju dr. Leonarda Bergovca i uz dirigentsku palicu prof.dr.sc. Mije Bergovca.
Nakon otvaranja Svečanosti i odsvirane himne RH „Lijepa naša“, predsjednica AMZH prof.dr.sc. Jasna Lipozenčić je pozvala uzvanike koji su pozdravili sudionike: prof.dr.sc. Željko Horvatić, predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske lijepim riječima pozdravio je sudionike i naglasio skladnu suradnju sve 4 Akademije, te aktivnosti u znanstvenom pogledu s poslanom Izjavom za javnost o aktualnim prioritetima u razvitku visokog obrazovanja i znanosti u RH. Prof.dr.sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) se također pohvalno izrazio o uzajamnoj znanstvenoj suradnji s AMZH, Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Damir Boras je istaknuo aktivnost AMZH u suradnji s HATZ koje je član. Potom je 4 skladbe izveo Akademski zbor Ab ovo i Komorni orkestar veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Uslijedilo je Izvješće predsjednice o postignućima AMZH tijekom 2015. g. Prof. Lipozenčić je naglasila da su bogata znanstvena dostignuća 2015. godine zahvaljujući i zalaganjima 3 AMZH Podružnice. Odata je počast preminulim 12 članova AMZH u 2015. godini. Predsjednica je čestitala uvaženim članovima AMZH koji su 2015. godine navršili 70 godine (8), 80 godine (15) i 90 (8) godina života. U Izvješću je također naglasila da je realiziran u cijelosti plan i prognam aktivnosti Predsjedništva AMZH kao i četverogodišnji za mandatno razdoblje do svibnja 2016. godine. Čestitala je svima Sretan Božić s najboljim željama u 2016. godini. Uslijedila je dodjela nagrade „Borislav Nakić“ za najbolji znanstveni rad objavljen u 2014. godini, dobitnik nagrade je dr. Juraj Prejac za rad A novel concept to derive iodine status of human populations from frequency distribution poperties of a hair iodine concentration, objavljen u časopisu Journal of Trace Elements in Medicine and Biology 28 (2014) 205-211. U ime Odbora za nagrade i priznanja odluku je obrazložio akademik Vlatko Silobrčić, a potom je dr. Prejcu uručena diploma, novčana nagrade i cvijeće. Autor je ukratko iznio glavne značajke svoga rada. U trećem, glavnom dijelu Svečanosti uslijedio je glazbeni program Zagrebačkih liječnika pjevača sa solistom Lucianom Batinićem, bas, prvak opere HNK uz klavirsku pratnju dr. Leonarda Bergovca i dirigentsku palicu prof. Mije Bergovca. Vrlo uspješan koncert u kojem je pjevao i Laureat prof. Šime Mihatov u duetu sa solistom oduševio je sve prisutne. Akademik Silobrčić je potom obrazložio odluku Odbora za nagrade i priznanja AMZH za izbor prof. Mihatova kao Laureata a sukladno Statutu i Pravilniku o izboru Laureata i prijedloga Senata, Kolegija i Glavnog odbora AMZH. Predsjednica je potom zamolila Laudatora akademika Davora Miličića da prikaže život i djelo prof. Šima Mihatova. Po završenoj laudaciji Laureatu je uručena, plaketa, diploma i cvijeće. Laureat se potom obratio sudionicima na dostojanstven način svojim govorom i zahvalio svojim učiteljima, obitelji te svima koji su doprinijeli njegovim uspjesima. Predsjednica je zaključila radni dio Svečanosti i pozvala na druženje u klub HLZ-a. Svi sudionici su bili mišljenja da je ovogodišnja Svečanost Dana akademije imala posebice svečani ton u adventskom razdoblju.


Prof.dr.sc. Jasna Lipozenčić
Predsjednica AMZH


Tajništvo AMZH
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

Praška 2/III, 10000 Zagreb, CROATIA

tel: +385 1 4640 586;
+385 1 4828 662
fax: +385 1 4828 038


 Akademija medicinskih znanosti Hrvatske poziva Vas na svečanost

" DIES  ACADEMICUS ",

09. prosinca 2015. u 18 sati,
u Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora,
Šubićeva 9, Zagreb


Akademija medicinskih znanosti Hrvatske poziva Vas na svečanost
"DIES ACADEMICUS" na kojoj će se dodjeliti počasni naziv

LAUREATA

Prof.dr.sc. Šime Mihatov

Redovitom članu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, za njen osobiti doprinos razvitku medicinske znanosti u Hrvatskoj i promicanju ugleda Akademije.

 

Program:

  • • Otvaranje Svečane sjednice i pozdravi uzvanika
    • Izvješće Predsjednice o radu AMZH u 2015. g.
    • Dodjela znanstvene nagrade «Borislav Nakić» za 2014.
    • Glazbeni program
    • Dodjela počasnog naslova Laureata za 2014.
    • Završna riječ

 

 Akademija medicinskih znanosti Hrvatske primljena je u članstvo
Federacije europskih medicinskih akademija

Dana 12. svibnja 2014., Akademija medicinskih znanosti Hrvatske primljena je u članstvo Federacije europskih medicinskih akademija (Federation of European Academies of Medicine, FEAM), na proljetnoj konferenciji održanoj u Bukureštu. Prethodili su pismeni kontakti, provjere uvjeta za članstvo, uspoređivanje sukladnosti statuta FEAM i AMZH. Federaciju europskih medicinskih akademija čini 18 članica, a cilj joj je poticati suradnju među nacionalnim medicinskim akademijama. Federacija tvori platformu na kojoj se izražava i formulira zajednički stav o humanoj i animalnoj medicini, biomedicinskim istraživanjima, edukaciji i zdravlju. Na tome FEAM gradi savjetodavnu ulogu za političku i upravnu vlast Europske unije pri donošenju odluka iz područja medicine, javnog zdravstva i biomedicinskih istraživanja.

Vodeća tema znanstvenog dijela konferencije u Bukureštu bila je ONE HEALTH –Human, animal and environmental health. Europski i svjetski stručnjaci prikazali su spektar tema koje čine jedinstveno zdravlje. Govorilo se o osiguranju kvalitete hrane, genomici humanog i animalnog zdravlja, infekcijama ljudi virusom ptičje gripe, virusu bjesnoće, utjecaju okoliša na pojavu rijetkih karcinoma, dijagnosticiranju i praćenju infekcijskih bolesti u divljih životinja kije se prenose na životinje u uzgoju te na ljude, pojavi Nipah virusa, perspektivama industrije uzgoja životinja za prehranu, važnosti edukacije i regulative za koncept ONE HEALTH.

Iz široke lepeze predavanja i rasprave usklađena je Deklaracija ONE HEALTH koja je objavljena na web stranici Federacije (www.feam-site.eu), objavljuju je i nacionalne akademije članica na svojim mrežnim stranicama, a pridružuje se i AMZH.

Ostale teme kojima će se FEAM baviti tokom 2014./2015. su :

• Kultura prevencije održavanja zdravlja, s naglaskom na zdravo
starenje i zdravlje adolescenata
• Uspostavljanje Europske arhive kliničkih istraživanja
• Etička pitanja u kliničkom istraživanju
• Zakonska regulativa zaštite podataka
• Formiranje FEAM Biomedical Forum za razvijanje, poticanje suradnje i interakcije između akademija i industrije na područjima od zajedničkog interesa u biomedicinskim istraživanjima.
• Personalizirana medicina usmjerena na direktno genetsko testiranja korisnika te na genomiku javnog zdravstva

AMZH se uključila u rad FEAMa na nekoliko područja. Naši eksperti sudjelovali su u anketi Survey on Public Health Genomics in European Countries. Ovu temu će Italija promovirati tokom predsjedanja Europskom komisijom u sljedećem razdoblju.

Sudjelovali smo u upoznavanju predstavnika Hrvatske u EU sa stavom znanstvene zajednice o zakonskoj regulativi zaštite podataka (Data protection regulation) u biomedicinskim istraživanjima.


AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE

raspisuje Natječaj za dodjelu nagrada:

Nagrada " Ante Šercer "
• autoru iz Hrvatske za najbolji znanstveni rad objavljen u 2013. godini
Nagrada " Borislav Nakić "
• autoru iz Hrvatske mlađem od 35 godina za najbolji znanstveni rad objavljen u 2013. godini

više...

UPUTE ZA UPORABU PREDLOŠKA ZA PISANJE SAŽETKA

 AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE

raspisuje

“NATJEČAJ /2014”
za prijem novih članova u slijedeće Kolegije:

Kolegij internističkih  znanosti  –  5 članova
• Kolegij kirurških znanosti          –  3 člana
• Kolegij javnog zdravstva            –  1 član
• Kolegij veterinarske medicine  –  3 člana

Prijava treba sadržavati :

• molbu kandidata
• kratak životopis
• fotokopiju diplome doktorata znanosti
• deset najboljih znanstvenih radova “In Extenso”  po izboru kandidata
• popis svih objavljenih stručnih i znanstvenih radova

( priložiti potvrdu Središnje knjižnice Medicinskog Fakulteta u Zagrebu o impact factoru i citiranosti  )

• Ispunjeni upitnik za nove članove (PDF)

Kandidate mogu predlagati:

• Kolegiji i Senat Akademije
• Znanstvene ustanove iz područja medicine i srodnih grana biomedicine
• Stručna društva učlanjena u Hrvatski Liječnički Zbor ili druga liječnička stručna i znanstvena društva

NAPOMENA : Svu potrebnu dokumentaciju molimo dostaviti u tri primjerka, jer u protivnom molbe neće biti razmatrane.

 

Natječaj je otvoren od 22. svibnja do 31. kolovoza 2013.

Prijave slati na adresu:

“AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE“
“za Natječaj /2014.“
Praška 2/III, 10000 Zagreb



 AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE
raspisuje:

"NATJEČAJ /2012"
za prijem novih članova u slijedeće Kolegije:

• Kolegij internističkih znanosti -  4 člana
• Kolegij kirurških znanosti
- 3 člana

Ispunjeni upitnik za nove članove, dostupan u PDF obliku ako kliknete ovdje!
više...


  DEKLARACIJA O E-ZDRAVLJU - Travanj, 2011., Zagreb

   Sažetak
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske objavljuje "Deklaraciju o e-zdravlju" sa ciljem senzibiliziranja svih dionika (pacijenti, zdravstveni djelatnici, ustanove, tijela državne uprave, dobavljači) u korištenju velikih potencijala informacijsko-komunikacijske tehnologije i rješenja za unapređenje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj. Deklaracija skreće pozornost na infrastrukturna područja, kao što su: obrazovanje, regulativa i normizacija, profesionalnost medicinske i zdravstvene informatike kao struke, obveza ustanova, tijela državne uprave i dobavljača. Osim odgovora na pitanje "što?", Deklaracija odgovara i na najvažnije pitanje - "kako?". Umjesto postojeće "atomiziranosti" i nepovezanosti projekata i rješenja, Deklaracijom se predlaže ostvarenje zajedničkog koncepta informatizacije u  zdravstvu i za zdravlje putem uspostavljanja središnjeg tijela na državnoj razini (agencija, ured, zavod) u kojem će biti koncentrirana ekspertiza, odlučivanje i financiranje zdravstveno-informatičkih projekata na državnoj razini. Spomenuto središnje tijelo treba funkcionirati na načelima profesionalnosti, nezavisnosti i transparentnosti. Svrha prijedloga koji se nudi Deklaracijom  je u unapređenju upravljanja informatizacijom  zdravstvenog sustava , čime bi se izbjegla zatvorenost unutar ustanova, omogućilo pribavljanje i svrhovito korištenje raspoloživih financijskih sredstava i stručnjaka, te ostvarila nužna suradnja, što bi rezultate u informatičkoj potpori zdravstvenom sustavu približilo optimumu.

   Preambula
Suvremena je informacijska i komunikacijska tehnologija ušla u sve pore ljudskog života i postojanja, uključujući medicinu i zdravstvo, jer je to tehnologija koja olakšava pristup informacijama i omogućuje njihovo korištenje radi proširivanja znanja i osiguravanja argumenata za odgovorno odlučivanje. U isto vrijeme postoje primjeri pogrešne uporabe pa i zlouporabe te tehnologije, zbog čega se javlja potreba za uvođenjem reda u njihovoj primjeni. Da bi se izbjegle pogreške i zlouporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u medicini i zdravstvu, a za dobrobit  zdravlja građana, potrebno je ocijeniti mogućnosti komunikacije, utvrditi okvire uporabe, usvojiti standarde informacijske infrastrukture i kvalitete, sigurnosti, te definirati odgovarajuću edukaciju. Medicina i zdravstvo su vrlo osjetljiva područja sa stanovišta ljudskog života i rada, te svaka neadekvatna uporaba ili zlouporaba zdravstvenih podataka može dovesti do neželjenih ishoda. Činjenica je da se u Hrvatskoj radi na informatizaciji zdravstvenog sustava. Primarna zdravstvena zaštita je jednim dijelom informatizirana uglavnom u onom dijelu koji se odnosi na čuvanje podataka o pacijentima u digitalnom obliku i razmjeni podataka s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Komponente koje će omogućiti liječnicima primarne zdravstvene zaštite da pomoću informacijske infrastrukture i informacijskog sustava neprekidno uče, rutinski se savjetuju (telemedicina) s kolegama i specijalistima, da pregledavaju i pune nacionalne baze podataka, da komuniciraju izravno s pacijentom putem informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), još ne postoje ni u planovima, pa predstoji velik, organizirani posao. Bolnice, kao i poliklinike, imaju svoje ideje i neprekidno rade na razvoju vlastitih informacijskih sustava koji bi zadovoljili njihove informacijske potrebe. Zavodi za javno zdravstvo (ali i drugi) razvijaju podsustave koji se temelje na podacima koji velikim dijelom stižu iz zdravstvenih ustanova. Radi se često o podacima pohranjenim u medicinskoj dokumentaciji njihovih pacijenata. Međutim, slanje tih podataka zahtijeva dodatni rad liječnika ili drugog zdravstvenog osoblja na sastavljanju izvještaja temeljem podataka o radu i iz medicinske dokumentacije što nerijetko rezultira kašnjenjem, a ponekad i nepotpunošću podataka. Stoga i zdravstveno-statistička izvješća kasne. Nadalje, zdravstvena je dokumentacija u pravilu fragmentirana (dio podataka o pacijentu se nalazi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dio u bolnicama, a veliki dio medicinskih podataka pacijenti imaju kod svoje kuće). To također otežava liječnicima, odnosno pružateljima zdravstvene zaštite, pristup pacijentovim podacima - što stvara probleme u izravnom medicinskom radu. Što se tiče samog procesa informatizacije zdravstvenog sustava može se primijetiti da on ne teče glatko. Zdravstveni profesionalci, kao korisnici zdravstvenog informacijskog sustava, u pravilu nisu uključeni u njegovo nastajanje, a s rezultatima, odnosno programskim rješenjima koja dobiju, nisu zadovoljni. Često nije jasno kako bi oni mogli utjecati na poboljšanje sustava, kome sugerirati i kako. Ili, kako bezbolno zamijeniti programsko rješenje koje ih ne zadovoljava. Zbog svega toga Odbor za e-zdravlje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske predlaže deklaraciju kojom definira okvire primjene suvremenih tehnologija, edukacijske okvire zdravstvenih profesionalaca i općih informatičara, kao i okvire koji će omogućiti podizanje kvalitete e-zdravlja, a time i velikim dijelom kvalitete zdravstvenog sustava.

Sadržaj

   E-zdravlje
  
   Osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite
   Definiranje djelatnosti medicinske i zdravstvene informatike (MZI) u zdravstvenom sustavu
   Osnivanje krovne institucije za medicinsku informatiku
   Uključivanje zdravstvenih djelatnika u profesionalne timove djelatnosti MZI
   Zakonska regulacija informatizacije zdravstva
   Upravljanje promjenama
   E-zdravlje u edukaciji zdravstvenih profesionalaca
   Zdravstveni/medicinski sadržaji u obrazovnom kurikulumu IKT- profesionalaca
   Obrazovanje za upravljanje promjenama
   Komunikacija zdravstvenih ustanova međusobno i s korisnicima zdravstvene zaštite
   Integriranost zdravstvenih informacija
   Zdravstvena statistika kao javni interes
   Zdravstveni registri
   Norme i normizacija
   Certifikacija programskih i drugih rješenja
   Obveze proizvođača programskih rješenja za zdravstvo
   Obveza usklađivanja s europskim inicijativama u e-zdravlju
   Kratice 

E-zdravlje

E-zdravlje je zajednički naziv za razvoj, primjenu i evaluaciju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u sustavu zdravstva kako za potrebe zdravstvenih profesionalaca (rutinski odnosno profesionalni rad; neprekidno obrazovanje odnosno cjeloživotno učenje; evaluaciju profesionalnog rada i istraživanja) tako i za potrebe svih građana (briga za vlastito zdravlje; informiranje o funkcioniranju zdravstvenog sustava; pouzdanost zdravstvenih informacija na internetu). Danas u svijetu postoje različiti termini koji govore o primjeni IKT u zdravstvu i medicini (biomedicinska, medicinska i zdravstvena informatika; zdravstveni portali; medicinski savjeti na internetu; informacije za pacijente; kompjuterizacija zdravstva; internetizacija zdravstvenog sustava; telemedicina). Korisno je stvoriti krovni pojam koji podrazumijeva sve spomenuto, a to je e-zdravlje.

Zdravstveni podaci i informacije su javni interes

U svakodnevnom radu u zdravstvenom sustavu nastaju podaci koji služe za proizvodnju informacija neophodnih za argumentirano odlučivanje vezanim za učinkovitost i upravljanje zdravstvenim sustavom. Valjan zdravstveni sustav je javni interes za državu i društvo u cjelini. Količinu informacija koja nastaje u zdravstvenom sustavu nije moguće obrađivati bez uporabe suvremenih IKT. Odlučivanje treba biti zasnovano na argumentima, činjenicama, informacijama, koji moraju biti raspoloživi, točni, ažurni, pravovremeni, sigurni i nepromjenjivi. Javni interes za podacima i informacijama mora respektirati isto tako važan princip da podaci u medicini i zdravstvu podliježu zaštitiu smislu općih ljudskih prava te međunarodnih i nacionalnih zakonskih odredaba o zaštiti podataka u sustavu zdravstva, a isto tako treba čuvati etičke principe u baratanju medicinskim i zdravstvenim podacima. Javnim se novcem smiju financirati samo oni projekti informatizacije zdravstva koji su izričito i jasno oblikovani tako da su im i krajnji smisao, ali i konkretni praktični ciljevi usmjereni na izravnu, neposrednu korist građana koju sami građani lako mogu uočiti, osjetiti i iskoristiti. Unapređenje sustava ili bilo kojeg procesa koji neće izravno dati praktičnu korist građanima, ne smije biti dovoljan razlog za korištenje javnog novca. Takve projekte treba preoblikovati I u privatnim zdravstvenim ustanovama dio podataka je od javnog interesa i mora biti dostupan i uključen u proizvodnju javnih informacija od interesa za državu i društvo u cjelini.

Osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite

Ulaganjem u e-zdravlje osigurat će se i unaprijediti kvaliteta zdravstvene zaštite. Razvoj IKT u zdravstvenom sustavu sredstvo je za daljnji razvoj kvalitetne zdravstvene zaštite stanovništva zasnovane na solidarnosti, dostupnosti, sveobuhvatnosti, učinkovitosti i pravičnosti. Bez ulaganja u IKT zdravstva ne može se ostvariti održiva i kvalitetna zdravstvena zaštita. Ulaganja moraju biti primjerena (s iznosom utemeljenim na iskustvu razvijenih zemalja) i usklađena s rezultatima koje ta ulaganja trebaju dati.

Definiranje djelatnosti medicinske i zdravstvene informatike (MZI) u zdravstvenom sustavu

Djelatnost medicinske i zdravstvene informatike (MZI) u zdravstvenim ustanovama i standard profesionalnog tima medicinske informatike moraju biti zakonom definirani. Tim različitih profila stručnjaka potreban je za planiranje, razvoj i upravljanje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u zdravstvenim ustanovama. Sastav i proširenost tima ovisi o razini zdravstvene zaštite koja se provodi i stupnju informatizacije koji je dostignut u jedinicama zdravstvenog sustava. Po uzoru na druge medicinske struke potrebno je razviti zakonski okvir kojim bi se definirala djelatnost MZI. Planovi razvoja IKT u zdravstvenom sustavu moraju sadržavati i jasno definiranu potrebu za kadrovima IKT-sustava. Potrebno je utvrditi dobru praksu uravnoteženog razvoja i upravljanja pojedinim funkcionalnostima sustava od strane vlastitih IKT-kadrova i uključivanja vanjskih suradnika. Rješavanje statusnih pitanja IKT-profesionalaca u zdravstvenom sustavu doprinijet će pozitivnoj selekciji kadrova.

Osnivanje krovne institucije za medicinsku informatiku

Strategija, izgradnja i nadzor zdravstvenog informacijskog sustava mora biti povjerena tijelu - krovnoj instituciji (institutu, agenciji, zavodu, uredu ili sl.) koji djeluje na nacionalnoj razini. Sve zacrtano u ovoj Deklaraciji ne može se dogoditi tek spontano i suradnjom sadašnjih entiteta u zdravstvu i šire. Potrebno je u ustanoviti tijelo zaduženo za izgradnju nacionalnog zdravstvenog informacijskog sustava i nadzor nad njim. Takva institucija mora biti krovna tj. da mimo nje nitko ne može ništa raditi javnim novcem, da mora biti neovisna i da mora raspolagati značajnim proračunom za potrebe središnjeg razvoja zdravstvene informatike (u skladu s relativnim mjerilima u razvijenim državama).

Uključivanje zdravstvenih djelatnika u profesionalne timove djelatnosti MZI

Uključivanje zdravstvenih djelatnika raznih profila u timove MZI doprinijet će boljem i lakšem razvoju i upravljanju IKT u zdravstvenom sustavu. Razumijevanje potreba zdravstvenog sustava, medicinske tehnologije i mogućnosti IKT bitno je za uspješan razvoj i upravljanje informacijskim sustavima (IS) u medicini. Uspostavljanje sustava subspecijalizacija iz MZI i definiranje profesionalnog statusa potaknut će ulazak zdravstvenih djelatnika u ovu djelatnost.

Zakonska regulacija informatizacije zdravstva

Cjelokupno područje e-zdravlja treba biti u potpunosti podržano usklađenom zakonskom regulativom. Neki od postojećih propisa i zakona vezanih uz zdravstvo nisu međusobno usklađeni. Postojeće zakone i pravilnike treba uskladiti odnosno dopuniti. Svakako treba središnje regulirati oblik i sadržaj medicinske dokumentacije uključivo elektronički zdravstveni zapis, te politiku i pravila informacijske sigurnosti. Propisom treba regulirati i položaj središnje institucije opisane u točki 5.

Upravljanje promjenama

Uvođenje IKT u rad bilo pojedinca bilo organizacije znači promjenu načina rada. Promjenama treba upravljati. Na vrhu piramide rada u svakom projektu informatizacije treba biti projekt upravljanja promjenama (organizacija rada, edukacija). Iz njega proizlaze zadaci za sve ostale projekte i aktivnosti.

 

   EDUKACIJA


E-zdravlje u edukaciji zdravstvenih profesionalaca

Obrazovni kurikulum svake zdravstvene profesije mora sadržavati teme o e-zdravlju. Za učinkovitu uporabu suvremene IKT u medicinskoj odnosno zdravstvenoj struci (liječnik, medicinska sestra, medicinski tehničar, i sl.) potrebno je poznavati principe i mogućnosti IKT te ovladati vještinama za njezinu uporabu. Treba izbjeći formalno, faktografsko i površno poučavanje te inzistirati na razumijevanju i stavljanju tehnologije u kontekst svakodnevnih aktivnosti u zdravstvenom sustavu te poticati zdravstvene profesionalce na aktivno i samostalno promišljanje prednosti i nedostataka primjene pojedinih tehnologija i postupaka.

Zdravstveni / medicinski sadržaji u obrazovnom kurikulumu IKT- profesionalaca

Potrebno je ustanoviti obrazovni profil - profesiju medicinski/zdravstveni informatičar, odnosno uvesti zdravstvene i medicinske sadržaje u obrazovni kurikulum IKT-profesionalaca koji se žele profesionalno baviti e-zdravljem. Činjenica je da će suradnja zdravstvenih profesionalaca i informatičara biti učinkovitija ako obje strane imaju dodirnih točaka (izvjesna zajednička znanja). To podrazumijeva da zdravstveni profesionalci ovladaju određenim znanjima i vještinama iz područja MZI, a informatičari određenim znanjima i vještinama vezanim uz medicinsku i zdravstvenu problematiku.

Obrazovanje za upravljanje promjenama

Korisnici sustava koji se temelji (ili će se temeljiti) na IKT moraju biti uključeni u osmišljavanje tog sustava, njegovo ispitivanje, neprekidno praćenje te evaluaciju, a prije svega u obrazovanje. Svrha sustava, način njegove izgradnje, rezultati i sve druge važne informacije moraju biti pravovremeno i kvalitetno priopćene svim zainteresiranim stranama. Projekti informatizacije se ne smiju voditi tako da korisnici sustava posljednji saznaju za projekt i sreću se s njim tek kada je završen. Ispravan je način da korisnici budućeg sustava već na početku budu uključeni u njegovo osmišljavanje, tijekom izrade u ispitivanje, a po završetku u evaluaciju i obrazovanje. To su postulati upravljanja promjenama. Stoga stratezi, planeri, informatičari i zdravstveni radnici trebaju steći osnove razumijevanja i provođenja upravljanja promjenama, kako bi u njima uspješno sudjelovali, planirali ih i provodili. Osim toga, upravljanje promjenama treba regulirati i organizacijski - ustanoviti način komuniciranja korisnika s proizvođačima sustava.

 

   KOMUNIKACIJA


Komunikacija zdravstvenih ustanova međusobno i s korisnicima zdravstvene zaštite

Građani moraju imati mogućnost, njima prilagođene i korisne, komunikacije sa svim jedinicama zdravstvenog sustava. Zdravstveni djelatnici i zdravstvene ustanove obvezni su i međusobno komunicirati. Svim sudionicima zdravstvenog sustava (korisnici, davatelji usluga) treba omogućiti korištenje suvremenih metoda elektroničke komunikacije. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, kliničke bolnice, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i druga zdravstvena osiguranja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i drugi zavodi trebaju svojim primjerom prednjačiti u uvođenju novih metoda komunikacije. Stoga je korisno da zdravstvena ustanova ima ažurne svoje mrežne stranice (Web). Tu se trebaju naći sve informacije koje korisniku zdravstvene zaštite mogu biti korisne (npr. gdje se nalazi koja dijagnostička jedinica ili ordinacija, koje joj je radno vrijeme, tko tamo radi, način kontaktiranja i sl.), ali i one koje će ga educirati o zdravlju, kako ga postići odnosno održati (pouzdanost takvih informacija treba potvrditi certifikatom HONcode). Zdravstvene ustanove trebaju proaktivno primjenjivati tehnologije koje omogućavaju izravnu razmjenu podataka između ustanova bez opterećivanja korisnika zdravstvene zaštite te izravnu, dvosmjernu komunikaciju s korisnicima zdravstvene zaštite povećavajući time kvalitetu, brzinu i jednostavnost usluge koju pružaju, istovremeno smanjujući troškove i pogreške.

 

   KVALITETA E - ZDRAVLJA


Integriranost zdravstvenih informacija

Zdravstveni informacijski sustav (ZIS) treba integrirati sve podatke koji cirkuliraju u zdravstvenom sustavu te uz visok stupanj sigurnosti i zaštićenosti osigurati dostupnost podataka ovlaštenim subjektima. Svaki korisnik zdravstvene zaštite treba imati svoj jedinstveni elektronički zdravstveni zapis (EZZ) koji se puni u raznim segmentima zdravstvene zaštite (ordinaciji liječnika obiteljske medicine, specijalističkoj ordinaciji, bolnici, laboratoriju, dijagnostičkoj jedinici i drugdje). Fizički ne mora nužno biti na jednom mjestu, ali mora postojati mogućnost povezivanja dijelova tog zapisa uvijek kada je to potrebno, kada to zahtijeva ovlaštena osoba (liječnik tijekom pružanja zdravstvene usluge pacijentu) i uz suglasnost pacijenta. Svaki korisnik zdravstvene zaštite mora imati mogućnost potpunog i jednostavnog uvida u informaciju o tome tko je, kada i koje njegove podatke dobio na korištenje te temeljem kojeg prava ili ovlaštenja.

Zdravstvena statistika kao javni interes

Podaci o zdravstvenom stanju korisnika zdravstvene zaštite i zdravstvenim uslugama pruženim u zdravstvenim ustanovama čine osnovu za izradu periodičnih statističkih izvješća koja koriste HZJZ i mreža županijskih zavoda za javno zdravstvo te drugi zavodi i agencije. Svrha zdravstvene statistike je dijagnosticiranje zdravstvenog stanja populacije i funkcioniranja zdravstvenog sustava, te osnova za javnozdravstvene intervencije u populaciji i u organiziranju/reorganiziranju samog sustava. Izravnim izlučivanjem (ekstrakcijom) podataka iz EZZ pacijenta (podaci o liječenju, prevenciji, zdravstvenim postupcima i sl.) zdravstveno-statistička izvješća će biti aktualna i bez kašnjenja. Korištenjem podataka u svim dijelovima zdravstvenog sustava i suradnjom prije spomenutih institucija i agencija sa svim strukturama u zdravstvu radi se na podizanju kvalitete rada. Indeksi kvalitete rada su mjerni instrument takve aktivnosti. Podatke treba dohvaćati i koristiti anonimizirane, tj tako da se ne može utvrditi identitet korisnika zdravstvene zaštite čiji se podaci obrađuju. Dio zdravstveno-statističkih informacija treba biti dostupan i korisnicima izvan zdravstvenog sustava.

Zdravstveni registri

Zdravstveni registri se trebaju popunjavati temeljem podataka u EZZ. Podaci o smrti koji se dobivaju iz Matice umrlih također trebaju biti upisani u EZZ pa time postaju upotrebljivi i za potrebe registara. Izravnim izlučivanjem (ekstrakcijom) podataka iz EZZ pacijenta registri će biti ažurni i potpuni.

Norme i normizacija

Normiranost je preduvjet za valjano funkcioniranje sustava. Pritom se misli na normiranost u obrazovnom sustavu (za sve razine obrazovanja), u znanosti i istraživanjima (odgovarajuće definiranje znanstvenih područja, polja i grana) te u svakodnevnoj praksi (npr. u dnevnoj medicinskoj odnosno zdravstvenoj praksi, u izgradnji i uporabi zdravstvenih informacijskih sustava i sl.). "Norma je dokument donesen konsenzusom, kojeg je odobrilo mjerodavno tijelo, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti u datim uvjetima" (Zakon o normizaciji). Pod normama treba podrazumijevati i medicinske smjernice (npr. Smjernice za liječenje hipertenzije, i sl. koje su donijela međunarodna strukovna tijela) kao i preporuke drugih međunarodnih tijela i organizacija (npr. Preporuke za edukaciju iz biomedicinske i zdravstvene informatike ili Etički kodeks za medicinske informatičare koje je donijela Međunarodna udruga za medicinsku informatiku (IMIA)). U vezi normizacije zdravstvenih informacijskih sustava treba slijediti europske (CEN, CENELEC i dr.) i međunarodne norme (ISO, HL7 i dr.) odnosno usvojene hrvatske norme (Hrvatski zavod za norme - HZN).

Certifikacija programskih i drugih rješenja

Prije uporabe svaki proizvod mora proći postupak certifikacije - provjeru funkcionalnosti, sigurnosti podataka i sustava te interoperabilnosti. Za tu je svrhu potrebno postaviti primarne kriterije kojima proizvod treba udovoljavati, ustanoviti tijelo koje će provoditi postupak certificiranja, definirati razdoblje za koje će certifikat vrijediti kao i uvjete za potencijalnu re-certifikaciju proizvoda. Kada je riječ o ZIS, EZZ i sl., tijelo koje provodi certifikaciju mora uključiti različite struke: (1) korisnike odnosno zdravstvene profesionalce, (2) medicinske informatičare odnosno IKT-profesionalce, (3) pravnike i (4) razne struke i pojedince potencijalno zainteresirane za razmatranu problematiku.

Obveze proizvođača programskih rješenja za zdravstvo

Sva programska rješenja moraju biti sukladna (kompatibilna). To znači da se izradom programskog rješenja mora osigurati izravna interoperabilnost s drugim programskim rješenjima odnosno izlučivanje podataka u standardni oblik koji svako programsko rješenje može prihvatiti. Ustanovljavanjem kriterija kojima programsko rješenje treba udovoljavati, uvažavanjem međunarodnih norma i certificiranjem koje svako programsko rješenje mora proći na svom putu do prihvaćanja za upotrebu u praksi, povećat će se odgovornost proizvođača i sloboda korisnika (zdravstvenih profesionalaca) u izboru, odnosno zamjeni programskih rješenja.

Obveza usklađivanja s europskim inicijativama u e-zdravlju

Izgradnja sustava EZZ mora biti usklađena s europskom inicijativom u području e-zdravlja. European Institute for Health Records (EuroRec) je pokrenuo projekt ujednačavanja kvalitete sustava EZZ u Europskoj Uniji. S obzirom na činjenicu da Hrvatska nema svoj nacionalni centar ProRec uključen mrežu EuroRec u projektu kao partner sudjeluje Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku (HDMI). Osnivanje ProRec centra u Republici Hrvatskoj omogućilo bi izravnu vezu s europskim aktivnostima na području e-zdravlja i uključivanje u europske i euro-atlantske projekte Europske komisije koje koordinira EuroRec.

Kratice

 

CEN

European Committee for Standardization - europska organizacija za normizaciju (http://www.cen.eu/cen/NTS/What/Pages/default.aspx)

EuroRec

European Institute for Health Records - nezavisna neprofitna organizacija koja u Europi promovira uporabu sustava EZZ visoke kakvoće (http://www.eurorec.org/whoarewe/introduction.cfm)

EZZ

elektronički zdravstveni zapis

HDMI

Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku (http://www.hdmi.hr)

HL7

Health Level Seven International - međunarodna organizacija za izradu i razmjenu komunikacijskih normi u zdravstvu; ujedno i skupina takvih normi (http://www.hl7.org)

HONcode

Code of Conduct for medical and health Web sites - certifikat o pouzdanosti zdravstvenih informacija na internetu (http://www.hon.ch)

HZJZ

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr)

HZN

Hrvatski zavod za norme (http://www.hzn.hr)

HZZO

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (http://www.hzzo-net.hr/)

IKT

informacijske i komunikacijske tehnologije

IMIA

International Medical Informatics Association - međunarodna udruga za medicinsku informatiku (http://www.imia.org)

IS

informacijski sustav

ISO

International Organization for Standardization - međunarodna organizacija za normizaciju (http://www.iso.org/iso/home.html)

MZI

medicinska i zdravstvena informatika

ZIS

zdravstveni informacijski sustav

Acta Medica Croatica
 
Pliva
 
Ljetopis AMZH 2013.-2014.
 
Socijalna psihijatrija
 
Croatian medical journal