AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI
Praška 2/III / 10 000 Zagreb Hrvatska

Tel:+ 385 01 / 46 40 586

+ 385 01 / 48 28 662
Fax:+ 385 01 / 48 28 038

mail:
web:

 

SKUPOVI


AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE
KOLEGIJ JAVNOG ZDRAVSTVA, ODBOR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI "DR. F. MIHALJEVIĆ", REFERENTNI CENTAR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI RH


OSJETLJIVOST I REZISTENCIJA BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE
U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2006. g.

Izdavač: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

UREDNICI
Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med.
Prim. dr. sc. Tera Tambić, dr. med.

Izdavač
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

Recenzenti
Prof. dr. sc. Vlado Oberiter
Prim. dr. sc. Renée Weisz Maleček

 Kompjutorska obrada teksta
Jasminka Blaha

 Tisak
INTERGRAF-BI

 ISSN 1846-1654

Zagreb, 2007

Za izdavanje ove monografije zahvaljujemo na potpori Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.


Podatke obradili:

Izvješće o rezistenciji bakterijskih izolata u 2006. godini: doc. dr. Arjana Tambić Andrašević, prim. dr.sc. Tera Tambić
Izvješće o tuberkulozi: dr. Vera Katalinić-Janković
Izvješće o EARSS-u: prof. dr. Smilja Kalenić, doc. dr. Arjana Tambić Andrašević
Izvješće o ESAC-u: doc. dr. Arjana Tambić Andrašević, dr. Marina Payerl Pal

Podaci iz izvješća mogu se iznositi uz dozvolu Akademije.
Podaci se nalaze i na web stranici: www.amzh.hr

E-mail: amzh@zg.htnet.hr


KOLEGIJ JAVNOG ZDRAVSTVA

ODBOR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI "DR. F. MIHALJEVIĆ", REFERENTNI CENTAR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI RH

 

UVOD

Inicijativa Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o pisanju hrvatskih smjernica o primjeni antibiotika za različite kliničke entitete još je više aktualizirala potrebu praćenja rezistencije bakterija na antibiotike u vlastitoj sredini. Tijekom deset godina prikupljanja podataka o rezistenciji bakterija na antibiotike postigao se unutar mreže laboratorija Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike visok stupanj standardizacije u izvođenju i interpretaciji testova osjetljivosti na antibiotike. Kontinuirana vanjska kontrola rada laboratorija te redoviti sastanci Odbora na kojima se komentiraju malo vjerojatni fenotipovi koji zahtjevaju retestiranje u centralnom laboratoriju, osiguravaju visoku kvalitetu prikupljenih podataka. U 2006.g. prikupljeni su podaci o rezistenciji iz 34 centra u Hrvatskoj. Vanjska kontrola kvalitete provedena je dva puta godišnje te su rezultati prokomentirani na proljetnom odnosno jesenskom sastanku Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike. Dogovor je članova Odbora za praćenje rezistencije da se pri testiranju osjetljivosti na antibiotike svi laboratoriji pridržavaju američkih standarada, Clinical and Laboratory Standards Institute (CLSI) dokumenta. Na redovitim sastancima Odbora komentiraju se najnovija izdanja CLSI dokumenata, a nove preporuke se dogovorno i istovremeno usvajaju u svim laboratorijima mreže. Jedinstveni europski standardi (EUCAST dokumenti) su još uvijek u nastanku, zasada dosta dobro pokrivaju granične vrijednosti minimalnih inhibitornih koncentracija, ali još nisu prošireni na disk difuzijsku metodu koja je osnova testiranja osjetljivosti bakterija na antibiotike u Hrvatskoj. Od 2006.g. praćenje rezistencije bakterija na antibiotike je postala aktivnost koju podupire Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. Postojanje lokalnih podataka o rezistenciji na antibiotike je osnova na kojoj se zasniva racionalna primjena antibiotika. Tijekom 2006.g. održana su četiri sastanka za hrvatske stručnjake i internacionalne konzultante na kojima se razmatrala važnost nacionalnih smjernica za antimikrobnu terapiju te njihov sadržaj i način sastavljanja. Tijekom sastanaka do izražaja je došla visoka zainteresiranost liječnika različitih profila za postojanje nacionalnih smjernica o primjeni antibiotika.

 

MATERIJALI I METODE

Globalno praćenje rezistencije

Praćenje rezistencije se odvijalo u razdoblju od 1.10. do 31.12. 2006.g. za sve ispitivane bakterijske vrste osim za streptokoke grupe A, salmonele, šigele i anaerobne bakterije za koje su se, zbog malog broja izolata, rezultati prikupljali od 1.1. do 31.12. 2006. S obzirom na mali broj izolata u tromjesečnom razdoblju u Klinici za traumatologiju i Kliničkoj bolnici Merkur podaci za ove bolnice prikupljani su tijekom cijele godine za sve bakterijske vrste. Tijekom 2006.g. u praćenju rezistencije na antibiotike sudjelovalo je 34 centara (popis u legendi za tablice). U ispitivanom razdobljusvi izolati određene bakterijske vrste testiraju se na sve antibiotike predviđene za tu vrstu. U ispitivanom razdoblju trebalo je s dogovorenom paletom antibiotika testirati sve izolate iz kliničkim materijala ili barem prvih 100 izolata. Iz podataka su isključivani duplikatni sojevi definirani kao izolati iste bakterijske vrste, izolirani u istog pacijenta, u bilo kojem uzorku, u razdoblju od mjesec dana.

Laboratoriji su svoje podatke slali na za to predviđenim formularima, koji su obrađeni u Referentnom centru za praćenje rezistencije, Klinika za infektivne bolesti "Dr. F. Mihaljević". Na svakom formularu bili su označeni neuobičajeni fenotipovi na koje je trebalo obratiti pažnju. Takvi izolati od posebnog interesa uključivali su:

  •  pneumokoke rezistentne na norfloksacin i moksifloksacin

  • stafilokoke rezistentne na vankomicin ili linezolid

  • enterokoke rezistentne na vankomicin

  • H.influenzae rezistentan na ko-amoksiklav ili cefalosporine II i III generacije (engl. "beta-lactamase negative ampicillin resistant", BLNAR sojeve)

  • izolate E.coli i K.pneumoniae koji ne proizvode beta-laktamaze proširenog spektra (engl. "extended spectrum beta-lactamases", ESBL), a rezistentni su na jedan od cefalosporina III ili IV generacije

  • karbapenem rezistentne enterobakterije

Izolate neuobičajenog fenotipa laboratoriji su bili dužni slati na retestiranje u centralne laboratorije. Vankomicin i linezolid rezistentne bakterije su slane na retestiranje u Zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a ostale u Referentni centar za praćenje rezistencije, Klinika za infektivne bolesti "Dr. F. Mihaljević". Preporuka Odbora je da se izolati A. baumanii i P. aeruginosa rezistentn na jedan, ali ne i oba karbapenema retestiraju određujući minimalne inhibitorne koncentracije (MIK) za imipenem i meropenem. Pri određivanju MIK korišteni su E-testovi (AB Biodisc, Sweden).

Osjetljivost na antibiotike testirana je u svim laboratorijima disk difuzijskom metodom u skladu sa CSLI standardima (M100-S16 dokument). Bitna novost u odnosu na prethodne godine u očitavanju antibiograma je interpretacija inducibilne rezistencije na klindamicin u BHS-A, koja se počela primjenjivati od siječnja 2006.g. u svim laboratorijima koji sudjeluju u radu Odbora. Dogovoreno je da se sojevi koji pokazuju inducibilnu rezistenciju na klindamicin i dalje izdaju kao osjetljivi na klindamicin, ali uz opasku da postoji mogućnost razvoja rezistencije tijekom dugotrajne terapije. U rezultatima praćenja prikazana je odvojeno inducibilna i konstitutivna rezistencija na klindamicin. Pneumokokima smanjene osjetljivosti na penicilin određivale su se MIK penicilina kako bi se ti izolati razdvojili u umjereno i visoko rezistentne. MIK su određivane E-testom (AB, Biodisk, Sweden). Osjetljivost anaerobnih bakterija testirana je određivanjem MIK koristeći E-test metodu ili mikrodiluciju u bujonu. Vrste bakterija i ispitani antibiotici navedeni su u tablicama u daljnjem tekstu.

 
Ciljane studije

Kao i svake godine podaci o osjetljivosti M. tuberculosis obrađeni su u laboratoriju za tuberkulozu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji obavlja aktivnosti referentnog centra za tuberkulozu RH. Izvješće o rezistenciji M. tuberculosis se nalazi u prilogu osnovnog izvješća.

U sklopu European Antimicrobial Resistance Surveillance System (EARSS) projekta prikupljani su invazivni izolati (iz krvi i likvora) slijedećih bakterijskih vrsta: S.pneumoniae, S.aureus, E.faecalis, E.faecium,E.coli, K.pneumoniae i P.aeruginosa. Invazivni izolati enterokoka, stafilokoka i P.aeruginosa slali su se u Zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a invazivni izolati pneumokoka, E. coli i K.pneumoniae u Odjel za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. F. Mihaljević", gdje su kvartalno obrađivani. Predstavnici Hrvatske u EARSS projektu su prof.dr. Smilja Kalenić i doc.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević. Izvješće o rezultatima EARSS projekta se nalazi u prilogu.

Uz praćenje rezistencije na antibiotike pratila se i potrošnja antibiotika u sklopu European Surveillance of Antimicrobial Consumption (ESAC) projekta. Podaci o potrošnji su izraženi u definiranim dnevnim dozama (ATC-5 klasifikacija) na 1000 stanovnika dnevno (DDD/TID) u skladu s naputcima ESAC-a te se mogu uspoređivati s podacima drugih europskih zemalja. Rezultati se zasnivaju na podacima veleprodaje i prikazani su odvojeno za ambulantnu i bolničku potrošnju. Predstavnici Hrvatske u ESAC projektu su doc.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević i prof.dr. Igor Francetić. U sklopu APUA Croatia inicijative Odbor prati bolničku potrošnju antibiotika preko podataka dobivenih iz bolničkih ljekarni. Izvješće o potrošnji antibiotika nalazi se u prilogu.

Kao jedna od ciljanih studija u 2006.g. provedena je studija o mehanizmima rezistencije i porijeklu rezistentnih izolata K.pneumoniae u sklopu koje su tijekom tromjesečnog praćenja rezistencije svi klinički izolati K.pneumoniae slani su u Zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb uz popunjen odgovarajući formular o porijeklu izolata. Izvješće o preliminarnim rezultatima studije se nalazi u prilogu.



LEGENDA ZA TABLICE

ANTIBIOTICI:

P
AMP
AMX
AMC

SAM
OX
CN
CXM
CAZ
CRO
CTB
CFP
CFEP
PIP

PTZ
IMP
MER
E
AZM
CLR
CC
CL
TE
SXT
NF

VA
RIF
CIP
NOR
GM

AN
MUP
MTZ
MOX
LZD
NA

penicillin
ampicillin
amoxicillin
amoxicillin + clavulanic acid
ampicillin + sulbactam
oxacillin
cefalexin (I. gen. cephalosporins)
cefuroxime (II. gen. cephalosporins)
ceftazidime (III. gen. cephalosporins)
ceftriaxone (III. gen. cephalosporins)
ceftibuten (III. gen. cephalosporins)
cefoperazone (III. gen. cephalosporins)
cefepime (IV. gen. cephalosporins)
piperacillin
piperacillin/tazobactam
imipenem
meropenem
erythromycin
azithromycin
clarythromycin
clindamycin
chloramphenicol
tetracycline
co-trimoxazole
nitrofurantoin
vancomycin
rifampicin
ciprofloxacin
norfloksacin
gentamicin
amikacin
mupirocin 5
metronidazol
moxifloxacin
linezolid
nalidixic acid

 

No = broj izolata
I% = % intermedijarnih izolata
R% = % of rezistentnih izolata
NS% = % neosjetljivih izolata


Zbog kompleksnosti prikaza i podataka, sve tablice su u PDF obliku (označene sa ).
Ukoliko niste u mogućnosti "otvoriti" PDF datoteke, molim presnimite besplatni preglednik PDF datoteka (kliknite na sliku ispod)




BHS A - Beta hemolitički streptokok grupe A
Streptococcus pneumoniae
Staphylococcus aureus MSSA
Staphylococcus aureus MRSA
Enterococcus faecalis
Enterococcus faecium
Haemophilus influenzae
Escherichia coli
Proteus mirabilis
Klebsiella pneumoniae
Enterobacter spp., Serratia spp., Citrobacter spp.
Pseudomonas aeruginosa
Acinetobacter baumanii
Salmonella spp.
Shigella spp.
Anaerobne bakterije

 

Dokument je dostupan u PDF obliku


Osjetljivost Mycobacterium tuberculosis u Hrvatskoj u 2006. godini

Dr. Vera Katalinić Janković

Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Služba za mikrobiologiju
Odjel za dijagnostiku tuberkuloze

 

Dokument je dostupan u PDF obliku


Izvješće o
European Antibiotic Resistance Surveillance System (EARSS) projektu

Prof. dr. sc. Smilja Kalenić

Klinički bolnički centar Zagreb
Referentni centar za bolničke infekcije
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske

Predstavnici Hrvatske u EARSS projektu
Prof. dr. sc. Smilja Kalenić
Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević

 

Dokument je dostupan u PDF obliku


Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj
European Surveillance of Antibiotic Consumption (ESAC) project

Izvješće pripremili:
 Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević
Klinika za infektivne bolesti <Dr. Fran Mihaljević>, Zagreb

Dr. Marina Payerl Pal
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Čakovec

Predstavnici Hrvatske u ESAC projektu
Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević
Prof. dr. sc. Igor Francetić

 

Dokument je dostupan u PDF obliku


 

Acta Medica Croatica