AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI
Praška 2/III / 10 000 Zagreb Hrvatska

Tel:+ 385 01 / 46 40 586

+ 385 01 / 48 28 662
Fax:+ 385 01 / 48 28 038

mail:
web:

 

SKUPOVI


AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE
KOLEGIJ JAVNOG ZDRAVSTVA, ODBOR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI "DR. F. MIHALJEVIĆ", REFERENTNI CENTAR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI RH


OSJETLJIVOST I REZISTENCIJA BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE
U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2005. g.

Izdavač: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

AUTORI
Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med.
Prim. dr. sc. Tera Tambić, dr. med.

Prof. dr. sc. Smilja Kalenić, dr. med.
Vera Janković, dr. med.
Marina Payerl Pal, dr. med.

UREDNICI
Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med.
Prim. dr. sc. Tera Tambić, dr. med.

Izdavač
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

 Kompjutorska obrada teksta
Jasminka Blaha
Carmen Ciberlin

Zagreb, 2006.

Za izdavanje ove monografije zahvaljujemo na potpori Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.


Podatke obradili:

Izvješće o rezistenciji bakterijskih izolata u 2005. godini: doc. dr. Arjana Tambić Andrašević, prim. dr.sc. Tera Tambić
Izvješće o tuberkulozi: dr. Vera Katalinić-Janković
Izvješće o EARSS-u: prof. dr. Smilja Kalenić, doc. dr. Arjana Tambić Andrašević
Izvješće o ESAC-u: doc. dr. Arjana Tambić Andrašević, dr. Marina Payerl Pal

Podaci iz izvješća mogu se iznositi uz dozvolu Akademije.
Podaci se nalaze i na web stranici: www.amzh.hr

E-mail: amzh@zg.htnet.hr


KOLEGIJ JAVNOG ZDRAVSTVA

ODBOR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI "DR. F. MIHALJEVIĆ", REFERENTNI CENTAR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI RH

 

UVOD

Praćenje rezistencije bakterija na antibiotike je važan preduvjet za recionalnu primjenu ovih dragocjenih lijekova. Na osnovi lokalnih rezultata moguće je osmisliti empirijsku terapiju u liječenju pojedinih bolesnika, ali i nacionalnu strategiju za racionalizaciju u potrošnji antibiotika. U Hrvatskoj se podaci o rezistenciji prikupljaju u okviru rada Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike od 1996.g. te Referentnog centra za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike od 2004.g. U 2005.g. prikupljeni su podatci o rezistenciji iz 31 centra u Hrvatskoj. Kao i svake godine velika pozornost se morala obraćati na rijetke i malo vjerojatne fenotipove koji su u formularima za prikupljanje podataka bili naznačeni zvjezdicom. Ovakvi rijetki fenotipovi morali su se slati na retestiranje u Referentni centar za praćenje rezistencije na antibiotike Klinika za infektivne bolesti "Dr. F. Mihaljević" te na Zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Svi su laboratoriji sudjelovali u vanjskoj kontroli kvalitete testiranja osjetljivosti na antibiotike koja se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Center for Diseases Control and Prevention (CDC), Atlanta, USA. Za razliku od prethodne godine, u 2005.g. European Antibiotic Resistance Surveillance System (EARSS) nije organizirao vanjsku kontrolu kvalitete zbog nedovoljnog buđeta za takve aktivnosti. Podatci o osjetljivosti mikobakterija prikupljeni su i obrađeni u Laboratoriju za mikobakterije Zavoda za javno zdravstvo RH. Članovi Odbora nastavili su sudjelovati u Europskom projektu European Antibiotic Resistance Surveillance System (EARSS), a Odbor je nastavio suradnju i s projektom European Surveillance of Antibiotic Consumption (ESAC). U okviru rada Odbora nastavlja djelovati i APUA Croatia Chapter kao sastavna jedinica internacionalne organizacije Alliance for Prudent Use of Antibiotics (APUA). U ožujku 2005.g. Odbor i Referentni centar u suradnji s hrvatskim društvom medicinskih mikrobiologa su organizirali V. hrvatski simpozij o rezistenciji bakterija na antibiotike koji je privukao dvjestotinjak liječnika različitih specijalnosti. Ovim Simpozijem obilježena je ujedno i deseta obljetnica rada Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike. Uz istaknute hrvatske predavače na Simpoziju su sudjelovali i poznati međunarodni stručnjaci D. Monnet, J. Koot, J. Hubner te K. Naber. Na Simpoziju je najavljen MATRA projekt kojeg provodi Referentni centar za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u suradnji s nizozemskom vladom sa ciljem usklađivanja aktivnosti vezanih uz kontrolu rezistencije u Hrvatskoj s onima u Europi.

 

MATERIJALI I METODE

Globalno praćenje rezistencije

Praćenje rezistencije se odvijalo u razdoblju od 1.10. do 31.12. 2005.g. za sve ispitivane bakterijske vrste osim za streptokoke grupe A, salmonele, šigele i anaerobne bakterije za koje su se, zbog malog broja izolata, rezultati prikupljali od 1.1. do 31.12. 2005. Zbog malog broja izolata u tromjesečnom razdoblju u Klinici za traumatologiju i Kliničkoj bolnici Merkur podatci za ove bolnice prikupljani su tijekom cijele godine. Podatci su prikupljeni iz 31 laboratorija (vidi popis u legendi za tablice). Pri prikupljanju rezultata ne prijavljuju se duplikatni sojevi (izolati izolirani u istog pacijenta, u bilo kojem uzorku, u razdoblju od mjesec dana). Svi izolati određene bakterijske vrste testiraju se na sve antibiotike predviđene za tu vrstu. Laboratoriji su bili stimulirani da pošalju rezultate za sve izolate u ispitivanom razdoblju ili, ako to nisu bili u mogućnosti, mogli su se ograničiti na prvih 100 izolata.

Laboratoriji su svoje podatke slali na određenim formularima, koji su obrađeni u Referentnom centru za praćenje rezistencije, Klinika za infektivne bolesti "Dr. F. Mihaljević". Na svakom formularu bili su označeni neuobičajeni fenotipovi na koje je trebalo obratiti pozornost. Takvi izolati od posebnog interesa uključivali su: pneumokoke rezistentne na moksifloksacin, vankomicin ili linezolid rezistentne stafilokoke, vankomicin rezistentne enterokoke, H. influenza rezistentan na ko-amoksiklav ili cefalosporine II i III generacije, izolate E. coli i K. pneumonia koji ne proizvode beta-laktamaze proširenog spektra (ESBL), a rezistentni su na jedan od cefalosporina III ili IV generacije, te karbapenem rezistentne enterobakterije. Izolate neuobičajenog fenotipa laboratoriji su bili dužni slati na retestiranje u centralne laboratorije (vankomicin i linezolid rezistentne bakterije u Zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a ostale u Referentni centar za praćenje rezistencije, Klinika za infektivne bolesti "Dr. F. Mihaljević").

Osjetljivost na antibiotike testirana je u svim laboratorijima disk difuzijskom metodom u skladu sa CSLI standardima (M100-S15 dokument). Na proljetnom sastanku Odbora dogovoreno je da će se nova interpretacija inducibilne rezistencije na klindamicin u BHS-A počet primjenjivati od siječnja 2006.g. Pneumokokima smanjene osjetljivosti na penicilin određivale su se minimalne inhibitorne koncentracije (MIK) penicilina kako bi se ti izolati razdvojili u umjereno i visoko rezistentne. MIK su određivane E-testom (AB, Biodisk, Sweden). Osjetljivost anaerobnih bakterija testirana je određivanjem MIK-a E-test metodom ili mikrodilucijom u bujonu. Vrste bakterija i ispitani antibiotici navedeni su u tablicama u daljnjem tekstu.

 
Ciljane studije

Osjetljivost M. tuberculosis obrađivana je u laboratoriju za tuberkulozu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji obavlja aktivnosti referentnog centra za tuberkulozu RH. Izvješće o tuberkulozi se nalazi u prilogu osnovnog izvješća.

U 2005.g. Hrvatska je nastavila sudjelovati u EARSS projektu. Uz već postojeće prikupljanje invazivnih pneumokoka, enterokoka, S. aureus i  E. coli u 2005.g. sakupljali su se i invazivni izolati K. pneumoniae i  P. aeruginosa. Izolati enterokoka, stafilokoka i P. aeruginosa iz hemokultura i likvora slali su se u Zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a invazivni izolati pneumokoka, E. coli i K. pneumoniae u Odjel za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. F. Mihaljević", gdje su kvartalno obrađivani. Predstavnici Hrvatske u EARSS projektu su prof.dr. Smilja Kalenić i doc.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević. Izvješće o rezultatima EARSS projekta se nalazi u prilogu.

U 2005.g. Odbor je nastavio suradnju s ESAC projektom. Kao i prethodne godine podatci o potrošnji antibiotika u Hrvatskoj dobiveni su iz podataka o veleprodaji antibiotika te izraženi u definiranim dnevnim dozama (ATC-5 klasifikacija) na 1000 stanovnika dnevno kako bi se mogli usporediti s ostalim europskim zemljama koje sudjeluju u ESAC projektu. Prikupljeni su podatci odvojeno za ambulantnu i bolničku potrošnju. Predstavnici Hrvatske u ESAC projektu su doc.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević i prof.dr. Igor Francetić. Osim praćenja potrošnje antibiotika za potrebe ESAC projekta Odbor je započeo ciljano praćenje potrošnje antibiotika u 11 hrvatskih bolnica. Podatci o bolničkoj potrošnji dobiveni su iz bolničkih ljekarni. Izvješće o potrošnji antibiotika nalazi se u prilogu.

Kao jedna od ciljanih studija provedena je i ciljana studija o rezistenciji u kliničkim izolatima P. aeruginosa. U tijeku tromjesečnog prikupljanja rezultata svi izolati P. aeruginosa slani su u Zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb uz popunjen odgovarajući formular o porijeklu izolata.





LEGENDA ZA TABLICE

ANTIBIOTICI:

P
AMP
AMX
AMC

SAM
OX
CN
CXM
CAZ
CRO
CTB
CFP
CFEP
PIP

PTZ
IMP
MER
E
AZM
CLR
CC
CL
TE
SXT
NF

VA
RIF
CIP
NOR
GM

AN
MUP
MTZ
MOX
LZD
NA

penicillin
ampicillin
amoxicillin
amoxicillin + clavulanic acid
ampicillin + sulbactam
oxacillin
cefalexin (I. gen. cephalosporins)
cefuroxime (II. gen. cephalosporins)
ceftazidime (III. gen. cephalosporins)
ceftriaxone (III. gen. cephalosporins)
ceftibuten (III. gen. cephalosporins)
cefoperazone (III. gen. cephalosporins)
cefepime (IV. gen. cephalosporins)
piperacillin
piperacillin/tazobactam
imipenem
meropenem
erythromycin
azithromycin
clarythromycin
clindamycin
chloramphenicol
tetracycline
co-trimoxazole
nitrofurantoin
vancomycin
rifampicin
ciprofloxacin
norfloksacin
gentamicin
amikacin
mupirocin 5
metronidazol
moxifloxacin
linezolid
nalidixic acid

 

No = broj izolata
I% = % intermedijarnih izolata
R% = % of rezistentnih izolata
NS% = % neosjetljivih izolata


Zbog kompleksnosti prikaza i podataka, sve tablice su u PDF obliku (označene sa ).
Ukoliko niste u mogućnosti "otvoriti" PDF datoteke, molim presnimite besplatni preglednik PDF datoteka (kliknite na sliku ispod)




BHS A - Beta hemolitički streptokok grupe A
Streptococcus pneumoniae
Staphylococcus aureus MSSA
Staphylococcus aureus MRSA
Enterococcus faecalis
Enterococcus faecium
Haemophilus influenzae
Escherichia coli
Proteus mirabilis
Klebsiella pneumoniae
Enterobacter spp., Serratia spp., Citrobacter spp.
Pseudomonas aeruginosa
Acinetobacter baumanii
Salmonella spp.
Shigella spp.
Anaerobne bakterije

 

Dokument je dostupan u PDF obliku


AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE
KOLEGIJ JAVNOG ZDRAVSTVA
ODBOR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI "DR. F. MIHALJEVIĆ"
REFERENTNI CENTAR ZA PRAĆENJE REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI RH

Osjetljivost Mycobacterium tuberculosis u Hrvatskoj u 2005. godini

Dr. Vera Katalinić Janković

Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Služba za mikrobiologiju
Odjel za dijagnostiku tuberkuloze

 

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Rockefellerova 7, 10 000 Zagreb
Služba za mikrobiologiju
Odjel za dijagnostiku tuberkuloze

 

Dr. Vera Katalinić-Janković, Mihaela Obrovac, dipl. ing.
Tel./fax: 01/4683 - 010

e-mail:
v.katalinic-jankovic@hzjz.hr

hzzjz-tbc@zg.htnet.hr

  

Sojevi M. tuberculosis izolirani u Hrvatskoj u 2005. godini

U 2005. godini je broj novootkrivenih bolesnika s tuberkulozom u Hrvatskoj iznosio 26/100.000 stanovnika. To je najniža incidencija od kada se prati kretanje tuberkuloze. Mycobacterium tuberculosis je potvrđen kod 70% slučajeva. U bakteriološkoj dijagnostici mikobakterija je tijekom 2005. godine došlo do promjena. Laboratorij u Županiji dubrovačko-neretvanskoj, gdje je najniža incidencija tuberkuloze u Hrvatskoj,  je prestao s radom i uzorke šalje u laboratorij u Splitu. Preostalih 15 su organizirani na tri razine. Pregledano je na tuberkulozu 69.563 kliničkih uzoraka. U 5,6 % uzoraka otkriven je M. tuberculosis. Relativno nizak postotak pozitivnih uzoraka ukazuje na širok dijagnostički pristup, a manje na ciljano uzimanje i slanje uzoraka te potrebu za poboljšanjem dijagnostičkih mogućnosti naših laboratorija.

Među 4114 sojeva izoliranih mikobakterija, M. tuberculosis je dominantna mikobakterija s 3904 (94,9%) izolata. Netuberkulozne mikobakterije (NTM) s 210 (5,1%) izolata su i dalje u razini prethodnih godina. Nije bilo izolata M. bovis i M. bovis - BCG soja.

Među izoliranim netuberkuloznim mikobakterijama prevladava M. gordonae (35%) koji se smatra prvenstveno saprofitom. Radi se o kontaminaciji uzoraka ili slučajnim nalazima. Kod jednog bolesnika M. gordonae je višekratno izoliran nakon preboljele tuberkuloze te se može govoriti o kolonizaciji respiratornog trakta. Od uvjetno patogenih NTM u Hrvatskoj prevladava M. xenopi (25%), slijedi M. fortuitum (8%), te M. kansasii i M. avium complex s 4% izolata. Broj bolesnika s mikobakteriozom u odnosu na broj tuberkuloza je malen. Samo kod 14 bolesnika je dokazana mikobakterioza.  U 7 slučajeva uzročnik je bio M. xenopi, u 3 M. kansasii i M. avium complex, a samo jednom M. fortuitum. Kod svih 14 bolesnika radilo se o mikobakteriozi pluća.

Broj rezistentnih sojeva prati  broj bolesnika s rezistentnom tuberkulozom. Od 3904 izoliranih sojeva M. tuberculosis, 3696 (94.7%) ih je bilo osjetljivo, a samo 208 (5,3%) rezistentno na prvu liniju antituberkulotika. Kod 49,5% sojeva utvrđena je monorezistencija na antituberkulotike iz prve linije. Među njima najzastupljeniji je bio izoniazid (H) s 27,4% izolata, slijedi streptomicin (S) s 21,6 % sojeva te etambutol (E) čija rezistencija je zabilježena samo kod 0,5% sojeva. Rezistencije na rifampicin (R) i pirazimanid (Z) nije bilo. Nastavljen je stabilan trend niske rezistencije sojeva M. tuberculosis.

 

Tablica 1.
Mikobakterije izolirane u Hrvatskoj, 1995. -2005.

Godina
Ukupno mikobakterija
M. tuberculosis
M. bovis
"Netuberkulozne"mikobakterije
Broj
%
M. bovis
BCG -soj
Broj
%
1995
7531
7379
98,0
-
-
152
2,0
1996
7748
7486
96,6
1
5
256
3,3
1997
6324
6102
96,5
1
6
215
3,4
1998
5878
5650
96,1
-
1
227
3,8
1999
5864
5664
96,6
-
6
194
3,3
2000
5136
4927
95,9
-
1
208
4,0
2001
5109
4888
95,6
-
1
220
4,3
2002
5450
5280
96,9
-
2
168
3,1
2003
4760
4516
94,8
-
1
243
5,1
2004
4170
3958
94,9
-
3
208
5,0
2005
4114
3904
94,9
1
-
210
5,1

 

Grafikon 1.
Mikobakterije izolirane u Hrvatskoj, 1995. -2005.

Tablica 2.
Osjetljivost sojeva M. tuberculosis na antituberkulotike u Hrvatskoj, 2005. g.

Ustanova
M. tuberculosis sojevi
Osjetljivi
Rezistentni
ZZJZ Dubrovnik
18
18
-
ZZJZ Split
64
64
-
ZZJZ Šibenik
111
109
2
ZZJZ Čakovec
70
70
-
ZZJZ Pula
108
105
3
OB Nova Gradiška
59
59
-
ZZJZ Zadar
184
177
7
ZZJZ Varaždin
12
12
-
SB Klenovnik
889
889
-
ZZJZ Slav. Brod
160
160
-
KB Split
195
192
3
ZZJZ Osijek
202
196
6
ZZJZ Virovitica
73
73
-
ZZJZ Rijeka
126
113
13
HZZJZ
1062
910
152
KB Jordanovac
571
549
22
 
3904
3696
208 (5,3 %)

 

Grafikon 2.
Osjetljivost sojeva M. tuberculosis na antituberkulotike u Hrvatskoj, 2005. g.

Tablica 3.
Rezistentni sojevi M. tuberculosis u Hrvatskoj, 2005. godina

1 ATL
(No.)
S (streptomicin)
45 (21,6%)
H (izoniazid)
57 (27,4%)
R (rifampicin)
-
Z (pirazinamid)
-
E (etambutol)
1 (0,5%)
 103 (49,5%)
2 ATL
S,H
5 (2,4%)
H,R
29 (13,9%)
S,R
1 (0,5%)
35 (16,8%)
3 ATL
 
H,R,S
7 (3,4%)
S,R,Z
6 (2,9%)
H,R,Z
1 (0,5%)
 14 (6,7%)
4 i 5 ATL
S,H,R,E
-
S,H,R,Z
16 (7,7%)
H,R,E,Z
22 (10,6%)
S,H,R,E,Z
18 (8,6%)
56 (26,9%)
Ukupno
208 (100,0%)

Legenda: ATL - antituberkulozni lijekovi


Izvješće o:
European Antibiotic Resistance Surveillance System (EARSS)
projektu

Prof. dr. sc. Smilja Kalenić

Klinički bolnički centar Zagreb
Referentni centar za bolničke infekcije
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske

Predstavnici Hrvatske u EARSS projektu
Prof. dr. sc. Smilja Kalenić
Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević

 

Dokument je dostupan u PDF obliku


Izvješće o:
Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj
European Surveillance of Antibiotic Consumption (ESAC) project

Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević
Klinika za infektivne bolesti <Dr. Fran Mihaljević>, Zagreb

Dr. Marina Payerl Pal
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Čakovec

Predstavnici Hrvatske u ESAC projektu
Doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević
Prof. dr. sc. Igor Francetić

 

Dokument je dostupan u PDF obliku


 

Acta Medica Croatica