AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI
Praška 2/III / 10 000 Zagreb Hrvatska

Tel:+ 385 01 / 46 40 586

+ 385 01 / 48 28 662
Fax:+ 385 01 / 48 28 038

mail:
web:

 
AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE
SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ŠKOLA NARODNOG ZDRAVLJA „ANDRIJA ŠTAMPAR“

Čast nam je pozvati Vas na 3. međunarodni simpozij
KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE
JAVNOZDRAVSTVENI ASPEKTI
SEKUNDARNE PREVENCIJE I REHABILITACIJE
Zagreb, 30. studenog 2007. g. u 9.00 sati u

Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Rockefellerova 4 (Dvorana B)
 
Program simpozija

 

KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE -
JAVNOZDRAVSTVENI ASPEKTI SEKUNDARNE PREVENCIJE I REHABILITACIJE

8:00 – 9:00 Registracija i okupljanje

9:00 – 9:30 Otvaranje simpozija
(Ž. Reiner, L. Kovačić, A. Kaić-Rak, J. Božikov, Ž. Baklaić)

Javnozdravstvene strategije u zaštiti kardiovaskularnog zdravlja
M. Strnad

Sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti u kliničkoj praksi
Ž. Reiner

Sekundarna prevencija moždanog udara
V. Demarin

Sekundarna prevencija u obiteljskoj medicini
B. Bergman Marković, J. Kern, M. Katić, D. Vrdoljak, K. Kranjčević, V. Cerovečki Nekić, G. Petriček, Z. Ožvačić, J. Vučak, D. Lalić Ivezić)

Čimbenici rizika i srčanožilne bolesti u obiteljima poginulih u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
M. Bergovec, V. Raos, H. Vražić, M. Vasilj, I. Vasilj, M. Bergovec, T. Katić, M. Udovičić, Z. Kušljugić, E. Smajić

SZO smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti
A. Kaić-Rak, Z. Laido, J. Pucarin, K. Antonić-Degač

Preporuke vs. praksa
I. Heim, V. Jonke, D. Kruhek Leontić, M. Jembrek-Gostović

Psihološka dimenzija u sekundarnoj prevenciji srčanih bolesti
D. Kruhek Leontić

11:30 – 12:00 Odmor

12:00 – 12:45 Rehabilitacija

Sadašnjost i budućnost rehabilitacije srčanih bolesnika
D. Cerovec

Ambulantna rehabilitacija srčanih bolesnika
V. Jonke, M. Jembrek-Gostović, I. Heim

Stacionarna rehabilitacija srčanih bolesnika
V. Peršić, A. Ružić, B. Miletić, V. Pehar-Pejčinović, S. Vučković-Rapajić

12:45 – 13:15 Hrvatska zdravstvena anketa

Kardiovaskularno zdravlje - temeljne komponente javnozdravstvenog managementa
S. Vuletić, A. Džakula, J. Kern

Intervencijski model prevencije kardiovaskularnih bolesti u patronažnoj djelatnosti
S. Musić Milanović, J. Pavić, M. Županić, K. Fišter, A. Džakula


13:15 – 14:00 Ručak

14:00 - 14:35 Iskustva iz prakse

Uloga regionalne strategije za smanjivanje razlika u zdravlju u prevenciji bolesti srca - primjer dobre prakse
B. Belović, T. Krajnc-Nikolić, Z. Verban Buzeti

Gerontološko-javnozdravstveni aspekti prevencije gerijatrijskih bolesnika oboljelih od cirkulacijskih bolesti
S. Tomek-Roksandić, T. Majić, Z. Šostar, H. Radašević, D. Mihok, T. Ivanda

Neki metodološki aspekti procjene kardiovaskularnog rizika
H. Tiljak, M. Kujunžić Tiljak, R. Stevanović, K. Kuna, D. Ivanković

Izabrani rezultati istraživanja čimbenika rizika za bolesti srca i žila u Roma u Pomurju
B. Belović, A. Fujs, E. Mesarič

Opći i kardiovaskularni mortalitet u osoba sa šećernom bolešću
T. Poljičanin, I. Pavlić-Renar, Ž. Metelko


14:35 - 16:00 Rasprava (S. Vuletić)

Kako unaprijediti suradnju javnozdravstvenih profesija, kliničara i medicinskih sestara sa svrhom unapređenja kardiovaskularnog zdravlja?

Kako učiniti zdravlje (a ne samo zdravstvo) objektom političkog djelovanja?

Prijedlog zaključaka i zatvaranje simpozija

AMZH - ZAKLJUČCI III. ZNANSTVENOG SKUPA
KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE -
JAVNOZDRAVSTVENI ASPEKTI SEKUNDARNE PREVENCIJE I REHABILITACIJE
 

Na simpoziju o javnozdravstvenom aspektu sekundarne prevencije i rehabilitacije vezanom za kardiovaskularno zdravlje prezentirana su 23 pozvana predavanja i 8 referata o iskustvima iz prakse.
Predavanja i rasprave koncentrirale su se na dva aspekta: sekundarna prevencija i rehabilitacija na razini pojedinca, odnosno pacijenta, te isto tako i na populacijskoj razini. Na populacijskoj razini sekundarne prevencije i rehabilitacije posebna je pozornost bila posvećena organizaciji zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.
U sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti u kliničkoj praksi, kao i u prevenciji moždanog udara, naglašena je potreba za daljnjim snižavanjem laboratorijskih vrijednosti lipida, kao na primjer ukupnog holestreola, ako je ikako moguće na manje od 4mmol/l. Naglašeno je takodjer da pored uloge antihipertenziva, primjena statina može značajno poboljšati prevenciju kardio- i cerebrovaskularnih bolesti.
Sekundarna prevencija u obiteljskoj medicini naglašava analize upućivanja na specijalističke preglede i dijagnostičku obradu s posebnim osvrtom na suradnju liječnika obiteljske medicine i specijalista. Naglašeno je da postojeća praksa zbrajanjem rizičnih elemenata može podcijeniti ili precijeniti ukupni rizik. Definiran je set pokazatelja koji bi u analizama bio koristan i u indvidualnom pristupu pacijentu tako i za epidemiološke svrhe.
Veliki napredak postignut je u liječenju hiperlipidemija u čemu je glavnu ulogu imala povećana upotreba statina.
Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika kao aktivnost na razini pacijenta slijedi nove tehnološke novine koje profesija uspješno prati i primjenjuje. Smatra se da su kardijalni bolesnici u Zagrebu u boljoj poziciji s obzirom na dostupnost rehabilitacijskih aktivnosti. Zastupljenost rehabilitacijskih centara u Hrvatskoj ne zadovoljava.
Posebno je naglašena potreba za psihološkom dimenzijom u sekundarnoj prevenciji srčanih bolesti. Nužno je posvetiti pozornost identifikaciji psiholoških čimbenika i njihovom efikasnom uključivanju u sekundarnu prevenciju, posebno bihevioralno-kognitivnim pristupom.
Javnozdravstvena istraživanja o sekundarnoj prevenciji ukazuju na dva neistražena problema. Jedan, populacijska istraživanja dinamike odnosa između incidencije, prevalencije i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u nas tek su u začetku. Nije protumačiva razlika u kardiovaskularnom mortalitetu između, primjerice, Hrvatske i Slovenije, u kojoj je kardiovaskularna smrtnost značajno niža. Drugi problem, intresektorska horizontalna suradnja zdravstvenih ustanova je defektna, te ne postoji jedna sustavna organizacijska kontrola populacijske dinamike kardiovaskularnih bolesti.
Prezentirana je i znanstvena kohortna studija Hrvatska zdravstvena anketa 2003-2009 koja na reprezantivnom uzorku od 9070 stanovnika planira procijeniti petogdišnju incidenciju kardio- i cerebrovaskularnih incidenata, povišenja arterijskog tlaka i pretilosti. O okviru tog projekta razvija se i model intervencije smanjenja rizičnog ponašanja kao personalizirana intervencija u patronažnoj službi.

Zaključci:
1. Na razini pojedinca/pacijenta potrebno je snižavanje laboratorijskih vrijednosti lipida i drugih KV rizika striktno slijedeći međunarodne smjernice na tom području

2. Sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji treba pristupati uvažavajući psihološku dimenziju primjenjujući bihevioralno-kognitivni pristup

3. Suradnju primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite treba kontinuirano unapređivati uvažavajući postojeća iskustva

4. Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika kao aktivnost na razini pacijenta mora slijediti tehnološke novine na tom području

5. Zbog nejednolike prostorne raspoređenosti rehabilitacijskih kapaciteta u Republici Hrvatskoj, potrebna je reorganizacija tog dijela zdravstvene zaštite

6. Zbog slabosti sustava za intersektorsku razmjenu informacija potrebno je ustanoviti model istraživanja dinamike odnosa između incidencije, prevalencije i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti (praćenje kroz posebni projekt)

7. Na populacijskoj razini potrebno je provoditi personaliziranu prevenciju uključujući postojeću patronažnu službu


U završnoj raspravi predloženo je da IV. Simpozij o kardijalnom zdravlja bude posvećen temi 'Kardiovaskularno zdravlje – prehrana i sol'.

Zaključci III. simpozija Kardiovaskularno zdravlje –
Javnozdravstveni aspekti sekundarne prevencije i rehabilitacije (
PDF, 88 kb)

Organizacijski odbor

Predsjednik
Prof. dr. sc. Silvije Vuletić

Tajnik
Prim. dr. sc. Inge Heim

Članovi
Prim.mr.sc. Željko Baklaić
Prof.dr.sc. Mijo Bergovec
Prof.dr.sc. Vida Demarin
Prim.mr.sc. Mirjana Jembrek-Gostović
Prof.dr.sc. Antoinette Kaić-Rak
Prof.dr.sc. Josipa Kern
Prof.dr.sc. Luka Kovačić
Dubravka Kruhek-Leontić, prof.
Doc.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak
Mr.sc. Sanja Musić-Milanović
Prof.dr.sc. Željko Reiner
Prof.dr.sc. Marija Strnad

Acta Medica Croatica