AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI
Praška 2/III / 10 000 Zagreb Hrvatska

Tel:+ 385 01 / 46 40 586

+ 385 01 / 48 28 662
Fax:+ 385 01 / 48 28 038

mail:
web:

 
AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE
SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ŠKOLA NARODNOG ZDRAVLJA „ANDRIJA ŠTAMPAR“

Čast nam je pozvati Vas na 2. međunarodni simpozij
KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE
STRATEGIJA I INTERVENCIJA NA RAZINI
LOKALNIH ZAJEDNICA
Zagreb, 8. prosinca 2006. g. u

Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Rockefellerova 4 (Dvorana B)
 
Program simpozija

 

KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE -
STRATEGIJA I INTERVENCIJA NA RAZINI LOKALNIH ZAJEDNICA

Dva su zanemarena problema koja se Simpozijem želi potaknuti: razvoj strategije unapređenja kardiovaskularnog zdravlja na razini lokalnih zajednica te, u skladu s tim, promjena životnih navika stanovništva.

8:00 – 9:00 Registracija i okupljanje

9:00 – 9:30 Otvaranje simpozija
Ž. Reiner, L. Kovačić, A. Kaić-Rak, Z. Šošić, Ž. Baklaić

9:30 – 11:00 Strategije i obrazovanja


Nacionalne strategije prevencije kardiovaskularnih bolesti
M. Strnad, V. Hrabak-Žerjavić, V. Kralj

Kreiranje zdravstvene politike u borbi protiv kardiovaskularnih rizika na lokalnoj razini
S. Šogorić, T. Vukušić-Rukavina, A. Džakula, O. Brborović

Zdravstveno obrazovanje školske djece i mladih – uloga školske medicine
V. Jureša, M. Posavec

Zdravstveno obrazovanje adolescenata
M. Kuzman, I. Pavić Šimetin, I. Pejnović Franelić

Zdravstveno obrazovanje odraslih
G. Pavleković

Zdravstveno obrazovanje na radnom mjestu
J. Mustajbegović, M. Milošević, R. Golubić , J. Doko Jelinić, E. Žuškin

11:00 – 11:30 Odmor

11:30 – 12:45 Strategije i obrazovanja

Unapređenje kardiovaskularnog zdravlja hrvatskog starijeg pučanstva – primarna prevencija za starije u lokalnoj zajednici
S. Tomek-Roksandić, T. Ivanda,.D. Mihok, A.Puljak, H.Radašević, B. Ljubić, J. Čulig

Zdravstveno obrazovanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – kvalitativna procjena na uzorku pacijenata obiteljskog liječnika

B. Bergman-Marković, J. Kern, S. Vuletić

Zdravstveno obrazovanje kao sekundarna prevencija
I. Heim, D. Kruhek-Leontić

Zdravstveno obrazovanje u bolničkom sustavu
D. Miličić

Prehranom do zdravlja – od planiranja do provedbe
A. Kaić-Rak, K. Antonić-Degač, J. Pucarin-Cvetković, Z. Laido

Kardiovaskularno zdravlje u osoba izloženih stresu
M. Bergovec, H. Vražić, I. Vasilj, M. Bergovec, T. Katić

12:45 – 13:35 Posteri – iskustva iz prakse

Mediji u promicanju zdrave prehrane
B. Belović, Z. Verban-Buzeti, J. Jovanović, G. Toth

Pilot projekt osiguranja dostupnosti mjerenja krvnog tlaka
H. Glibotić Kresina, S. Janković, Đ. Malatestinić, H. Benčević Striehl

Uloga medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kod bolesnika s čimbenicima rizika za koronarnu bolest
M. Lahe

Uloga medicinske sestre u patronažnoj djelatnosti u promicanju kardiovaskularnog zdravlja
M. Županić

Utjecaj stanja uhranjenosti na razvoj čimbenika rizika za nastanak kardiovaskulanih bolesti i prehrambene navike otočke populacije
J. Pucarin-Cvetković, A. Kaić-Rak, J. Mustajbegović, D. Ivanković, M. Milošević

Nordijskim hodanjem do kardiovaskularnog zdravlja – promocija tjelesne aktivnosti u lokalnim zajednicama
E. Mesarič, B. Belović, M. Makovec, Z. Verban-Buzeti, G. Toth

Važnost Registra preventivnih pregleda osoba starijih od 50 godina u planiranju intervencije na razini lokalnih zajednica
G. Perko, V. Tešić, V. John

Incidencija, prevalencija i prevencija kardiovaskularnih bolesti u gradu Zagrebu od 1985. godine do 2006. godine sa zahvatnim mjestom djelovanja u lokalnoj samoupravi
V. Juvančić, G. Perko, A. Momirović

Javnozdravstvena istraživanja kardiovaskularnih ponašajnih čimbenika rizika u Hrvatskoj i Europi
O. Polašek, I. Kolčić

13:35 – 14:30 Ručak

14.30 16.00 Vođena rasprava
D. Šimunec, M. Harapin, S. Vuletić

AMZH - ZAKLJUČCI II. ZNANSTVENOG SKUPA
KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE -
STRATEGIJA I INTERVENCIJA NA RAZINI LOKALNIH ZAJEDNICA
 

1. Prevencija kardiovaskularnih bolesti i borba za kardiovaskularno zdravlje u našem sustavu zdravstvene zaštite teži centraliziranom upravljanju kroz državnu regulativu. Nacionalna strategija postoji, ali nije operacionalizirana i lokalno zaživjela. U posljednje vrijeme javlja se teza da je uz nacionalni strateški okvir regionalni policentrični model odlučivanja i aktivnosti moguć i učinkovitiji od centraliziranog. Regionalni modeli zahtijevaju participativnu procjenu potreba stanovništva za kardiovaskularne bolesti (KVB) kao i za primarnu prevenciju. To uključuje procjene adekvatnosti postojećih lokalnih resursa uvažavajući specifičnosti svake pojedine regije.

2. Neposredni načini i postupci u razvoju kardiovaskularnog zdravlja (KVZ) svode se na obrazovanje i pružanje naobrazbe o KVZ na svim razinama zdravstvene zaštite, na svim mjestima rada i zaposlenja, života i djelovanja današnje populacije.

3. Zdravstveno obrazovanje je kompleksan i dinamičan proces ovisan o brojnim čimbenicima, osobinama pojedinca, formalne i neformalne podrške okoline, te brojnim društvenim i zdravstveno-organizacijskim programima u zajednici. U menadžment procesa obrazovanja treba, prvo, pronaći jasne i očite slučajeve rizičnog ponašanja i zatim djelovati na njih (tzv. case based reasoning), i drugo, rizičnim osobama pružati informacije o rizicima i zdravlju podešene njihovom individualnom poznavanju i stavovima o rizičnom kardiovaskularnom ponašanju (tzv. personalized information).

4. Patronažna služba kao profesija koja je u neposrednom kontaktu sa stanovništvom treba se sustavno orijentirati ka praćenju nezdravog ponašanja stanovništva na svom području, mjerama olakšavanja bremena loših životnih navika, te olakšavanju multisektorskog povezivanja s obiteljskom medicinom i županijskim zavodima za javno zdravstvo, razvoju vlastitih programa redukcije KVB na svojim područjima, intervencijama i suzbijanju nekontrolirane tjelesne težine i nekontroliranog povišenja arterijskog tlaka stanovništva.

5. Nastaviti s organizacijom znanstvenih skupova posvećenih kardiovaskularnom zdravlju i rezultatima intervencija na terenu. Uključiti lokalne zajednice te nevladin i društveni sektor. Na temelju javnozdravstvenih prioriteta u lokalnoj zajednici stvarati programe mijenjanja životnih navika, nepušačkih kampanja, izgradnje šetnica i biciklističkih staza, zatim propagiranje drugih oblika tjelesne aktivnosti tzv. nordijskog hodanja te razvoj osobnih primjera brige o zdravlju.

Zaključci II. simpozija Kardiovaskularno zdravlje –
Strategija i intervencija na razini lokalnih zajednica (
PDF, 88 kb)

Organizacijski odbor

Predsjednik
Prof. dr. sc. Silvije Vuletić

Tajnik
Prim. dr. sc. Inge Heim

Članovi
Prim.mr.sc. Željko Baklaić
Prof.dr.sc. Mijo Bergovec
Prof.dr.sc. Antoinette Kaić-Rak
Prof.dr.sc. Josipa Kern
Prof.dr.sc. Luka Kovačić
Prof.dr.sc. Davor Miličić
Prof.dr.sc. Jadranka Mustajbegović
Doc.dr.sc. Gordana Pavleković
Prof.dr.sc. Marija Strnad
Doc.dr.sc. Selma Šogorić

Acta Medica Croatica